‘Čitavo Brešanovo stvaralaštvo karakterizira spajanje naizgled nespojivog: grotesknog i tragičnog. To spajanje je istovremeno tragično i komično, i kao takvo ono je moćno sredstvo kritike bilo kakvih društvenih patologija i anomalija’, rekla je profesorica književnosti Dijana Mikšić Labura u ponedjeljak u Gradskoj knjižnici, povodom obilježavanja četvrte obljetnice smrti velikog šibenskog pisca Ive Brešana.
Objašnjavajući zašto se Brešan od uspješnog i izvođenog dramatičara okrenuo k pisanju romana Dijana Mikšić Labura istaknula je snažnu društveno-analitičku i društveno-kritičku komponentu u Brešanovu pisanju, napominjući da je odnos pojedinca i ideologije konstanta u dramama Ive Brešana.
Kao dobar poznavatelj Brešanove ličnosti i stvaralaštva književnik Pero Mioč naglasio je da je Brešan hrvatski klasik koji nije na domaćoj književnoj sceni priznat onako kako to čitavim svojim djelom zaslužuje.
– U književnosti svake europske zemlje Brešan bi bio proglašen klasikom osim u hrvatskoj književnosti. U svakoj europskoj zemlji već bi mu odavno izišla sabrana djela osim u Hrvatskoj. A nema ga ni u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti – upozorio je Mioč izrazivši uvjerenje da bi nesumnjivog književnog klasika poput Brešana svaka akademija znanosti i umjetnosti rado imala za svoga člana ali tako nije smatrao i HAZU, te zaključio ‘da to više nije ni apsurd ni paradoks već stanje našeg duha’.
Mioč je također izrazio mišljenje da u Hrvatskoj nikad nije bilo dobro pisati ‘dobro’ o djelima Ive Brešana, dodavši da Brešan nikad nije iznevjerio i zamjenio svoja načela za društveni probitak.
Pritom je podsjetio da su Brešana kritičari proglašavali psovačem, bezbožnikom, anacionalnim tipom i huliteljem.
– Istina je da Brešan nije prihvaćao nikakve doktrine, da nije vjerovao u dogme, da se klonio ideologija kao nižeg oblika ljudske duhovnosti. Brešan nije bio ateist, nije bio agnostik, a nije bio ni vjernik u našem malograđanskom poimanju vjere. Brešan je bio skeptik – zaključio je Mioč.
Razgovor je moderirala Danijela Grubišić, voditeljica neformalne skupine ‘Šibenik, grad književnosti’. Njime je završio projekt ‘Šibenik, grad književnosti’, kojemu je cilj bio predstavljanje lokalnih pisaca i književne baštine djeci i mladima. Projekt je financirala Europska unija (sredstvima Europskih snaga solidarnosti), a provela ga je neformalna skupina ‘Šibenik, grad književnosti’ u partnerstvu s Gradskom knjižnicom ‘Juraj Šižgorić’ i Kulturnom udrugom Fotopoetika.
