Alergija nije bolest već reakcija organizma na alergen koji može ući u dječji organizam udisanjem, probavljanjem, injekcijom ili dodirivanjem kože. Kako prepoznati na što je vaše dijete alergično i što napraviti?
Roditelji se često znaju uplašiti jer ne prepoznaju simptome alergije kod djeteta pa curenje nosa, osip, probleme s probavom ili razdražljivost djeteta pripisuju bolesti ili prehladama. Alergija nije bolest već poremećaj imunosnog sustava u kojem tijelo postaje preosjetljivo na određenu tvar to jest alergen.
Iz knjige ‘Što očekivati u drugoj i trećoj godini?’ u izdanju VBZ-a prenosimo vam najčešće alergene te kako pomoći djetetu da lakše prebodi alergiju.
Alergeni u hrani
Kod dojenčadi i male djece hrana koja će najprije izazvati alergijsku reakciju su bjelanjci i kravlje mlijeko, a nakon njih slijede pšenica i agrumi. Mnoga su djeca alergična i na soju i proizvode od soje i na neke dodatke u hrani, kao što su aspartam, BHA/BHT, određene boje, mononatrijev glutamat, nitrati, nitriti i sulfidi. Na svu sreću, djeca su manje alergična na hranu koja ima najveći potencijal izazivanja snažne reakcije – kikiriki, sezam, školjke, ribu.Budući da su mnogi alergeni “skriveni” u prerađenoj hrani (primjerice, orahovo ulje, mliječne bjelančevine te hidrolizirane biljne bjelančevine iz soje), nužno je pažljivo čitati deklaracije; budući da se formulacije mogu promijeniti, svaki put dobro pročitajte naljepnicu na proizvodu.
Pa, ako je vaše dijete alergično na mlijeko, zapamtite da, iako na naljepnici piše da je to “nemliječni” proizvod, to ne znači da je proizvod potpuno bez mlijeka (takvi proizvodi znaju imati pogrešne naljepnice). Pitajte za sastojke u pojedinom jelu kad idete u restoran ili kad idete kod nekoga na večeru; sve one koji skrbe o vašem djetetu kod kuće ili izvan nje obavijestite o alergijama koje ima vaše dijete. Da djetetu ne bi nedostajalo hranjivih tvari kad mu uklonite neke vrste hrane iz prehrane, uvijek dodajte jednako hranjivu nadomjesnu hranu. Umjesto pšeničnog brašna koristite zobeno, rižino i ječmeno brašno; umjesto soka od naranče koristite mango, dinju, brokulu, cvjetaču i slatke crvene paprike; umjesto jaja koristite meso, perad i sireve.
Ako se djeca koja imaju alergije u obitelji kasno odviknu od dojenja (poslije godine dana) i ako im se kasno uvede u prehranu hrana koja je visoko alergenska, može se spriječiti pojava alergije na hranu. Idealno bi bilo pričekati da prođe dvanaest mjeseci da se u djetetovu prehranu uvedu kravlje mlijeko, soja, pšenica, kukuruz i agrumi; dvadeset četiri mjeseca za jaja; a trideset šest mjeseci da se uvede kikiriki i riba.
Pelud
Sumnjate li na alergiju na pelud (pokazatelj je trajanje simptoma dok god u zraku ima peludi, a njihovo se nestajanje poklapa s prolaskom sezone peludi), držite dijete u zatvorenom prostoru dok je zrak zasićen tim alergenom (obično ujutro) ili za osobito vjetrovita vremena u sezoni cvjetanja (proljeće, kasno ljeto ili jesen, ovisno o vrsti peludi), svaki dan ga kupajte i perite mu kosu (da biste uklonili pelud), a za topla vremena umjesto otvaranja prozora uključite klimatizacijski uređaj. Podrežite travu da biste smanjili proizvodnju peludi. Ako imate kućnog ljubimca, on također može pokupiti pelud izvan kuće pa biste i njega trebali često kupati. Za djecu koja imaju ozbiljan oblik peludne alergije preporučuje se odlazak u područje gdje nema peludi ili je ima vrlo malo u zraku, ako je to izvedivo.
Neki ljudi imaju alergijsku reakciju na božićno drvce i na druge zimzelene biljke koje se unesu u kuću. Razlog može biti i to da se pelud pričvrsti uz iglice bora (zato se preporučuje pranje bora da se skine pelud s iglica); ali češće se radi o reakciji na jak miris. U tom se slučaju ne savjetuje smreka jer ona ima najintenzivniji miris.
Životinjska dlaka i alergije koje izazivaju kućni ljubimci
Ustvari, najčešći uzročnik su sitne čestice oljuštene životinjske kože, koje se zadržavaju u zraku. Ali neki su ljudi alergični na životinjsku slinu ili mokraću, a izmet mačke i malih životinja koje se drže u kavezima može predstavljati velik problem. Veći problem je mačja dlaka nego pseća, i dugodlake životinje su veći problem od kratkodlakih. Ako sumnjate i imate potvrdu da je dijete alergično na nekog kućnog ljubimca, pokušajte držati tu životinju u odvojenoj sobi, bez kontakta s djetetom. Dobro bi bilo da životinju držite što je moguće češće u dvorištu, podrumu ili garaži (ako imate takve mogućnosti), kupajte je svaki tjedan, riješite se tapisona koji prekrivaju cijeli pod, tapeciranog namještaja i drugih površina koje zadržavaju životinjsku dlaku i koristite pročišćivač zraka s posebnim filtrima. Ako je alergija vrlo teška, jedino rješenje je da svom kućnom ljubimcu nađete novi dom.
Budući da i konjska dlaka može biti uzročnik alergije, nemojte koristiti madrace ili četke od konjske dlake; trebate izbjegavati i prostirke, tepihe i ukrase od životinjske kože. Neka djeca su alergična na ptice, pa se sjetite i toga ne budete li mogli pronaći uzročnika djetetove alergije. Vodite računa da jastuci ne budu punjeni perjem, nego se odlučite za sintetička punjenja.
Kućna prašina
Kod ljudi koji su alergični na kućnu prašinu, nije prašina uzrok njihovu kihanju, već grinje koje se nalaze u kućnoj prašini. Ta mala stvorenja poput insekata mikroskopske veličine mogu ispuniti zrak u vašem domu i tako ih svi udišete, a da se uopće ne opažaju. Mnogim ljudima grinje uopće ne smetaju, ali za onoga tko je preosjetljiv na takve tvari, to predstavlja ogroman problem. Ako sumnjate na alergiju, ograničite djetetovu izloženost prašini tako što ćete je češće uklanjati, posebice u djetetovoj sobi i u prostorima gdje najdulje boravi.
Uklanjajte je svakodnevno vlažnom krpom ili pomoću spreja za pokućstvo dok dijete nije u sobi; što češće usisavajte tepihe I tapecirani namještaj , a podove perite mokrom krpom; u dječjoj sobi izbjegavajte prostirke s resama, tepihe, zavjese i druge površine na koje se hvata prašina; često perite punjene igračke , kao i deke ili dekice za utjehu (u vrućoj vodi, ako je moguće ); odjeću držite u plastičnim vrećama; madrace i jastuke presvucite materijalima koji ne propuštaju zrak; na grijalice postavite filtre, postavite uređaje za pročišćivanje zraka. Zavjese, prekrivače i slične predmete potrebno je prati barem dva puta mjesečno ili ih sasvim ukloniti. Vjerojatno je najvažnije održavati vlažnost zraka na umjereno niskoj razini ; grinje ne mogu preživjeti u zraku gdje je vlažnost ispod 50 posto (neki stručnjaci preporučuju čak i niže – između 20 i 30 posto). Raspitajte se kod djetetova alergologa smijete li koristiti sprej protiv grinja za tepihe i tapecirani namještaj.
Plijesan
Ako je dijete alergično na plijesan, kontrolirajte vlagu u svojemu domu tako što ćete koristiti dobro održavani uređaj za smanjenje vlage u zraku, omogućiti odgovarajuće zračenje te odvoditi pare iz kuhinje, praonice ili kupaonice. Područja na kojima se plijesan najčešće skuplja (kante za otpatke, hladnjaci, zavjese na kadi, kupaoničke pločice, vlažni kutovi) potrebno je temeljito čistiti sredstvom protiv stvaranja plijesni. Ako imate hladnjak koji se sam odmrzava, ne zaboravite redovno prazniti posudu s vodom koja se nakupi odmrzavanjem. Obojite podrum i druge potencijalno vlažne prostorije bojom koja ne dopušta stvaranje plijesni. Nemojte dopustiti da mokra odjeća ili obuća leži posvuda naokolo.
Broj lončanica u kući ograničite i nije poželjno držati u kući drva za potpalu. Ako baš morate imati živo božićno drvce, koje često sakuplja plijesan, držite ga u kući samo nekoliko dana. Provjerite jesu li odvodi oko vaše kuće u dobrom stanju, nemojte dopustiti da se gomila lišće, kao ni drugi biljni otpaci te se pobrinite da do dvorišta i kuće dopire dovoljno svjetlosti kako biste spriječili stvaranje plijesni na vlažnim područjima. Djetetov pješčanik pokrijte noću i kad pada kiša; a kad je vrijeme lijepo i sunčano, neka bude izložen suncu.
Pčelinji otrov
Dijete koje je alergično na pčelinji otrov trebalo bi izbjegavati mjesta na kojima se skupljaju pčele ili ose (primjerice, vrtovi sa cvijećem). I svakako vodite računa da pribor za prvu pomoć u slučaju pčelinjeg uboda uvijek imate pri ruci (uključujući i osoblje u vrtiću).
Razni alergeni
Iz djetetova okruženja možete ukloniti i mnoge druge moguće alergene: vunene pokrivače (odjenite ih ili rabite pamučne, odnosno sintetičke) i vunenu odjeću (rabite pamučne majice I vjetrovke punjene sintetičkom smjesom); jastuke punjene perjem (rabite jastuke punjene pjenom ili hipoalergenskim poliesterom, kada dijete bude dovoljno staro za jastuk); duhanski dim (u kući ne dopuštajte pušenje, a na drugim mjestima ne dopuštajte djetetu boraviti u blizini duhanskog dima); parfeme (rabite vlažne maramice I sprejeve bez mirisa); sapune (rabite samo hipoalergenske); deterdžente (možda će ih trebati izbaciti iz uporabe ili koristiti one koji manje nadražuju).
IZVOR :klokanica.hr
