Tijekom kolovoza uživamo u plodovima obilja voća i povrća, no to je ujedno vrijeme kada treba misliti i na jesen. Upravo je kolovoz mjesec u kojem još možemo posijati i posaditi povrće, bilo u vrtovima ili na balkonima, koje će dati plodove prije prvih zimskih dana.
1. Kelj
Iako je kelj malo kome omiljeno povrće, obiluje hranjivim tvarima pa ga je dobro imati u svojoj prehrani. Sto grama ima samo 50 kalorija, a bogat je vitaminima K, A i C te odličan izvor kalcija te ostalih minerala kao što su bakar, željezo, kalij, fosfor i mangan. Štoviše, kelj ima više kalcija od mlijeka.
Mlade presadnice, koje je sada idealno posaditi, moraju se redovno zalijevati (svaku večer ako je sušno razdoblje).
2. Blitva
U našim kućanstvima blitva je najčešće dio variva ili pak dodatak krumpiru, začinjena s malo maslinova ulja i češnjakom.
U jednoj porciji lišća blitve u značajnim količinama su dostupni vitamini K, A, E i C te minerali magnezij, mangan, kalij i željezo. Također su prisutni i vitamin B6, kalcij, fosfor, cink i selen, a važno je napomenuti i da je jedna od rijetkih biljaka koja termičkom obradom ne gubi svoju nutritivnu vrijednost.
Najbolje uspijeva na dubokom, propusnom tlu, a tijekom rasta potrebno joj je osigurati dovoljne količine vode.
3. Kupus
Kupus se često upotrebljava svježem, kuhanom ili konzerviranom stanju naročito tijekom zime pa je sada vrijeme za njegovu sjetvu.
Kupus je kultura koja najbolje uspijeva u prohladnom i vlažnom podneblju, no ne podnosi jaku sjenu. Potrebno mu je barem neizravna sunčeva svjetlost.
Što se tiče njegove nutritivne vrijednosti, 100 g sirovog kupusa sadrži 42 mg vitamina C, a tu su i vitamin A, folna kiselina te minerali magnezij, željezo, fosfor, kalcij, kalij i natrij. Osim toga, kupus pomaže kod slabokrvnosti, nesanice, depresije i anksioznosti.
4. Mrkva
Kao korjenasto povrće, mrkva je cijenjena zbog vitaminskih i mineralnih sastojaka. Mrkva sadrži provitamin A (karotin), a tu su i B2, B6, C, D, E i K.
Ovisno o intenzitetu narančaste boje, mrkva ima određenu količinu beta karotena. Redovito konzumiranje beta karotena smanjuje rizik od pojave glaukoma i katarakta, pomaže u očuvanju i poboljšanju vida te smanjuje kratkovidnost.
5. Cikla
Na samom kraju kolovoza, kada već idemo prema jeseni, vrijeme je za sjetvu cikle. Cikla je niskokalorična i lako probavljiva namirnica, a svoju specifičnu tamnu boju duguje crvenim pigmentima betacijaninima, skupini moćnih antioksidansa koji sprječavaju nastanak različitih degenerativnih bolesti. Odličan je izvor energije, štiti od prijevremenog starenja i općenito utječe na bolji rad organizma. Preporučuje se trudnicama zbog folne kiseline, kao i osobama koje pate od anemije zbog visokog udjela željeza.
Važno je da ju se posadi na barem 30 cm dubine tla kako bi imala dovoljno mjesta za razvoj zdravog korijena, ujedno i dijela koji se najčešće konzumira.
6. Matovilac
Matovilac je biljka blage klime, otporna na niske temperature. Može podnijeti temperaturu do -15 °C, a vrlo je nezahtjevan i po pitanju tla, dokle je god izložen barem djelomičnom suncu.
Matovilac je jedna od nutritivno najbogatijih salata, izvor folne kiseline, željeza, kalija, kalcija, vitamina A, C i B, te omega-3 masnih kiselina. Djeluje antioksidativno, pružajući zaštitu od slobodnih radikala povezanih s mnogim bolestima, pojavom raka i preranim starenjem, a smatra se učinkovitim i u zaštiti vida.
7. Špinat
Špinatu ni najmanje ne smetaju prvi mrazovi pa je idealan za degustaciju u vrijeme kada počinju sezonske viroze. Špinat je bogat klorofilom, proteinima, mineralima željezom, magnezijem, fosforom te brojnim oligoelementima potrebnima za održavanje ravnoteže zdravlja, piše Zadovoljna.hr
