Odgoj djece u Njemačkoj jedno je od najsnažnijih argumenata zašto sve više Hrvata svoju sreću traži baš u toj europskoj zemlji. Zbog čega su Nijemci takvi kakvi jesu, odgovor valja potražiti i u odgoju djece, koja se podižu da budu neovisni, ali i odgovorni članovi obitelji, pa onda i njemačkog društva.
Amerikanka Sara Zaske iz prve je ruke iskusila koje su to razlike u odgoju djece, koja Njemačku danas čine onim što ona jeste. Zemlja prosperitetnih, radišnih i odgovornih ljudi. Svoje je impresije stekla na dječjim igralištima i u vrtiću, nimalo različitima od naših, osim po odgojnim metodama i mentalitetu roditelja koji neke stvari rade bitno drugačije od hrvatskih. Evo što je napisala za Time.
1. Čitati i pisati se ne uči kod kuće
Vrtići u Berlinu ne podržavaju rano educiranje djece u klasičnom smislu. Učiti čitati nije zadaća roditelja, već je zadatak koji se pred djecu stavlja tek u “maloj školi”. Vrtić je mjesto za igru i socijalizaciju. U prvom razredu osnovne škole također nema pritiska.Djeca imaju dva velika odmora, a gradivu se pristupa ležerno. To ne znači kako se ono ne savlada. Prema istraživanju Udruženja za ekonomsku suradnju i razvoj, 15-godišnji Nijemci iznad su međunarodnog prosjeka u znanjima iz matematike, jezika i fizike.
2. Djeco, igrajte se sa vatrom
Kada su u pitanju mali Nijemci, nema mjesta strahovima. Već u ranoj dobi, djecu se ohrabruje da prilikom jela koriste noževe, a svijeće i ostali maleni izvori vatre igračke su kao i svake druge. “Pazi opeći ćeš se”, ne postoji u riječniku roditelja, koji, jednom kada djetetu demonstriraju (bilo da se radi o vatrometu za Novu godinu ili roštiljanju u dvorištu) što to vatra jest, od djece očekuju da plamen više ne diraju.
3. Slobodno se kreću bez nadzora roditelja
Kao i u Hrvatskoj nekoć, djeca u Njemačkoj slobodno se i bez ruke roditelja kreću po susjedstvu. U školu idu u društvu prijatelja, a pojedini školarci samostalno se kreću tramvajima i podzemnim željeznicama. Njemački roditelj zabrinut je za sigurnost svojeg djeteta, ali ne hoće li ga netko oteti, već hoće li ono na siguran način prijeći preko pješačkog prijelaza. Činjenice im i tu idu pod ruku. Naime, otmice djece su iznimno rijetke, u SAD-u ih se, primjerice, dogodi 115 godišnje.
4. Proslava povodom polaska u školu
Einschulung, prvi dan škole, Nijemcima je jedan od najvažnijih dana u životu. Nakon što završi prvi tjedan u školi, mališani na poklon dobiju veliki kornet napunjen olovkama, bojicama, bilježnicama, slatkišima i svim ostalim potrepštinama jednog prvašića. U školi se slavi u subotu, a ostatak vikenda prvašiću se čestita i slavi kod kuće.
Drugi veliki korak u školovanju je Jugendweihe. Kada školarci napune 14 godina, smatra se kako ulaze u svijet mladih odraslih. Povodom Jugendweiha također se pripremaju proslave, i u školi i kod kuće.
5. Vani, svaki dan
Njemačka izreka: “Nema lošeg vremena, samo neprikladne odjeće”, govori gotovo sve. Bez obzira na vremenske uvjete, djeca su na igralištima. Škole i vrtići podržavaju boravak na svježem zraku, pa mnoge u svojim dvorištima imaju prave male vrtove. Nakon škole i ručka, dobro odjeveni, klici izlaze van, na zrak, među svoje vršnjake. Mame i tate mogu ih pratiti, ali ne i zaustaviti.
izvor: Net.hr
