Ljudi koji su uravnoteženi posjeduju skup određenih vrijednosti, ali su sposobni prilagoditi prioritete i svoje vrijednosti danom okruženju.
Psihološku ravnotežu pokušao je definirati i rad nedavno objavljen u časopisu “Frontiers in Psychology”.
Prema tvrdnjama istraživača, uravnoteženost je povezana sa stupnjem u kojem je netko sposoban posjedovati dosljedan ali fleksibilan pogled na život, a istovremeno zna potrošiti pravu količinu vremena na brigu o sebi u odnosu na druge.
Psihološka uravnoteženost povezana je i sa sposobnošću pojedinca da se nosi sa svakodnevnim izazovima, prenosi portal Zadovoljna
Ipak, kako su objasnili istraživači, unatoč snažnoj vezi koja postoji između psihološke ravnoteže i dobrobiti, potrebna su dodatna istraživanja koja bi provjerila kako pojedinac ostaje psihološki stabilan u okruženju koje se stalno mijenja.
Kako bi popunili prazninu, konstruirali su model psihološke ravnoteže sastavljen od sljedećih deset područja vrijednosti:
– usmjeravanje samog sebe (npr. ja odlučujem o smjeru kojim će se razvijati mojživot)
– stimulacija (npr. otvorena sam prema otkrivanju novih stvari u životu)
– hedonizam (npr. uživam u životu punim plućima)
– postignuća (npr. nastojim dati sve od sebe i uspjeti u onome što radim)
– moć (npr. nastojim steći resurse i utjecati na druge)
– sigurnost (npr. želim biti siguran gdje god bio)
– sukladnost (npr. poštujem društvena pravila iz poštovanja prema drugima)
– tradicija (npr. slijedim ideje svoje kulture ili religije)
– dobročinstvo (npr. stalo mi je do moje obitelji, prijatelja i drugih ljudi)
– univerzalizam (npr. stalo mi je do svih stvari na planeti).
Kako je objasnila voditeljica istraživanja Anastasia Besika, svaka od ovih deset vrijednosti je važna i utječe na psihološku ravnotežu.
Istražitelji su također otkrili da su ljudi koji su pokazali visok stupanj psihološke ravnoteže oni koji posjeduju temeljni skup vrijednosti koje definiraju tko su, ali koji su istovremeno mogli prilagoditi prioritete svog sustava vrijednosti kako bi odgovorili na potrebe različitih situacija.
Neočekivana situacija može od nas očekivati da po strani ostavimo nešto što nam je jako važno i da ponovo definiramo naše ciljeve. Trenutna pandemija je vrlo dobar primjer za to. Svi smo morali promijeniti svoju rutinu i pronaći nove načine obavljanja poslova, dajući prioritet očuvanju zdravlja, a to smo ranije uzimali zdravo za gotovo, objasnila je Besika, prenosi Psychology Today.
