Danas se slavi Svjetski dan smijeha, dan kojeg je osmislio i utemeljio Indijac Madan Kataira, u društvu poznat kao ‘doktor za smijeh’. ‘Nasmijani’ liječnik htio je potaknuti sve ljude na svijetu da se smiju što češće jer – smijeh je lijek. Da je smijeh lijek, govorile su još i naše prabake, a osim toga, smijeh ima i pregršt drugih benefita zbog kojih bismo se trebali smijati što češće. Smijanjem se aktivira čak 80 mišića, a osim toga smijehom ‘treniramo’ i svoje hormone.
Kad se smijemo, proizvodimo više endorfina kojeg nazivaju i hormonom sreće. Ukoliko vam sve to nije dovoljan razlog da se češće smijete, kao dodatna pogodnost smijeha dolazi i gubitak kilograma. Desetak minuta smijanja na dan sagorijeva 40 kalorija, odnosno u godinu dana možete izgubiti dva kilograma. Dovoljan razlog da se češće smijete?
Smijeh za razliku od drugih međunarodnih dana ima dva datuma kada ga treba slaviti – 10. siječnja i 2. svibnja, a mi smo provjerili ‘slave’ li Šibenčani smijeh samo dva puta godišnje ili svaki dan.
– Smijem se od malih nogu i upravo zato sam i dobio razne nadimke poput ‘Smješka’ i ‘Smiley boy-a’. Možda je teško shvatiti taj moj osjećaj sreće koji jednostavno gori u meni bez nekog pretjerano vidljivog razloga i manifestira se kroz osmijeh ‘od uva do uva’. Uživam u svakodnevnim malim stvarima, u druženju s ljudima, pomaganju drugima, podučavanju joge, širenju pozitivne energije i kreativnim stvarima. Dao sam sebi zadatak da sve što radim, radim za bolji i pozitivniji svijet i iskreno vjerujem da svaki dan treba pronaći barem jedan razlog da budemo pozitivni i nasmijemo sebe i druge. Naravno da većini ljudi nije uvijek jednostavno pronaći razlog za osmijeh i pobijediti tu neku naviku ozbiljnosti, ali zato predlažem svima da duboko i pravilno dišu jer se kroz dah najblje oslobađamo tenzija i svega onoga što nas mori. Kroz kisik ulazi pozitivna energija i spontano postajemo pozitivniji i skloniji da u životu vidimo ljepše stvari. A tada osmijeh dođe sam… Osmijeh ne generira samo hrpu pozitivnih hormona već aktivira i mrežu mišića prednje i stražnje strane vrata što poboljšava držanje. I tajna je u zahvalnosti. Što smo zahvalniji na takozvanim malim stvarima u životu, to će osmijeh češće dolaziti na naša lica, otkriva Leonardo Gospodnetić, magistar kineziologije i yoga učitelj.
– Osmijeh…mogla bih reći da me ljudi znaju po osmijehu jer on je moja snaga. Kako kažu: ‘Život je kao fotografija, ako se nasmiješ, bolje ispadneš’. Ima dana kad mi je toliko teško da mi se čini da ništa ne može izvući osmijeh, ali u takvim danima pokušam sve da promijenim raspoloženje na bolje. Upalim neku komediju ili veselu pjesmu, krenem plesati po stanu…To su recepti za najveće krize, i u teškim danima je navažnije promijeniti fokus i fokusirati se na ono što imamo i s čime smo blagoslovljeni. Imamo zdrave ruke, noge, oči. Trebamo početi prakticirati takav način razmišljanja i nakon nekog vremena ćemo početi primijećivati sve ono dobro što imamo u životu. Kad se smijemo naše tijelo luči seratonin, hormon sreće, i poprima neku drugačiju vibru. Sve to utječe i na vanjske događaje u što sam se uvjerila bezbroj puta. Kad bih ja bila nasmijana, takve bih ljude privlačila. A znate što je najbolji efekt smijeha? Odbija negativne ljude jer oni ne podnose one koji se smiju. Razlog za smijeh nalazim svaki dan, veliko sam dijete u duši i to me spašava. Kad je teško, mala Dolores nađe nešto što joj je lijepo i što je razveseli, otkriva fotografkinja Dolores Bura.
Njezin najnoviji moto je : ‘Sve dok imam razloga, mom oduševljenju nije bitno tko me razočarao i koji me problemi muče’. Dolores je otkrila svoj recept za borbu protiv svih onih ružnih strana u životu, a taj recept nam ne izdaje liječnik, već ga svi imamo od rođenja, jedino je pitanje jesmo li na njega zaboravili.
Dizajneru Danijelu Hrgu smijeh je razlog za život.
– Smijeh je uvijek tu, samo se mi maknemo od njega.On je najbolji lijek, definitivno, ali ima i ona poznata : ‘Pusti brigu na veselje’. Kćer je najbolji zabavljač, kad dođem doma, bez obzira kako sam raspoložen, ona mi izmami osmijeh na lice. Djeci je to prirodno stanje koje mi odrasli zaboravimo, kaže nam Hrg.
Šibenčanka Ivana Slavica Vunić otkriva da je njezin razlog za sreću kad su i drugi ljudi sretni.
– Sretnom me čini kada su i drugi ljudi sretni, a za nasmijati se od srca i slatko, trebao bi svatko pa bar na kratko, otkrila je kroz rimu razloge za smijeh.
– Ja iz svakog dana izvučem ono najbolje i smatram da je svaki dan koji svane uz moje najmilije, sretan dan. Kad smo svi zdravi, to me čini sretnom. Moji prioriteti su se promijenili, sretnom me čine male stvari i pozitivni ljudi, jako me veseli kad razgovorom ili nečim što napravim nekome uljepšam dan. Osmijeh je na mome licu svaki dan i smatram ga naboljim lijekom za sve. Ima li išta ljepše od iskrenog osmijeh?, pita se Nina Knežević, Šibenčanka koja je pokrenula akciju ‘Ja volim nekoga tko ima autizam’.
Modnoj blogerici Sandri Rak ljubav je najveći razlog za osmijeh.
– Mene male stvari čine sretnom. Sunčan dan, sladoled u pravo vrijeme, sreća moje obitelji i prijatelja, ljeto, glazba i cipele na sniženju. Naravno, osmijeh se uvijek pojavi i zbog one jedne posebne osobe kojoj se radujem. Mislim da je ljubav najveći razlog za osmijeh, a meni je smijeh najveći lijek. Lijek koji izliječi i naveću tugu, kaže nam Sandra koja smatra da razlog za smijeh treba pronaći baš svaki dan.
– Sretnom me čine dragi ljudi i najviše će me nasmijati osobe koje me dobro poznaju. Općenito me najviše nasmijavaju ozbiljni ljudi u neozbiljnim situacijama, Smatram da je smijeh najbolji lijek i da u svakoj nevolji možemo pronaći nešto smiješno i time je olakšati.To je način na koji se pokušavam nositi sa svakodnevnim stresnim situacijama, smatra Ivana Lovrić, mlada pjevačica ‘Roko banda’.
Šibenčanka Sanja Kljajić, zaljubljenica u planinu i dizajnerica nakita, s nama je podijelila citat glumice Audrey Hepburn koji, kako kaže, potpisuje od riječi do riječi:
‘Volim ljude koji me nasmijavaju. Iskreno mislim da je to stvar koju najviše volim, smijati se. Smijeh liječi mnoštvo bolesti. To je vjerojatno najvažnija stvar na osobi’.
