Perete ruke češće nego ikad; vrata dućana, ureda ili kafića ne otvarate dlanom, nego se služite alternativnim rješenjima – maramicama, jaknom zaštićenim laktom ili sličnim trikovima, dezinficirate radne stolove, ravne površine u kuhinji i kupaonici, alkoholom brišete tipkovnice i zaslone mobitela? Činite dobru stvar, piše Jutarnji list.
Ambalaža
Najnovija znanstvena istraživanja o životnom vijeku koronavirusa izvan tijela zaražene osobe, a koja prenose vrlo ozbiljni svjetski mediji poput britanskog BBC-ja, potvrdila su da koronavirus vrlo lako možete pokupiti dirajući kontaminirane površine. Štoviše, znanstvenici su izračunali i koliko dugo koronavirus može preživjeti na raznim površinama, odnosno različitim materijalima.
Dok na aluminijskim površinama koronavirus može živjeti samo nekoliko sati, slično kao i na kirurškim rukavicama, virus se puno bolje drži na materijalima od drva (do četiri dana), na plastičnim površinama poput boca sokova ili vode može izdržati dva do tri dana, a otprilike jednako toliko može izdržati i na površinama presvučenim nehrđajućim čelikom. Na kartonskoj ambalaži virus preživljava do 24 sata.
Efikasan ubojica
Dakle, u pravu ste ako i u svojem domu izbjegavate golim dlanom otvarati vrata, osim ako slučajno nemate kvake presvučene bakrom – taj je metal, naime, efikasan ubojica koronavirusa – rješava ga se u roku od samo četiri sata.
Očekivano, znanstvene studije potvrdile su da su izbjeljivač i alkohol (koncentracije iznad 60 posto) vrlo učinkovito sredstvo za dezinfekciju kontaminiranih površina – ta sredstva ubijaju koronavirus u roku kraćem od jedne minute.
