Dobro je poznato da stres koji trudnica proživljava može utjecati na razvoj fetusa i zdravlje djeteta nakon rođenja, no ne i da može utjecati utjecati na omjer muške i ženske djece, javlja RTL.
Studija provedena na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy os Sciences, pokazala je da trudnice koje proživljavaju fizički i psihički stres, rjeđe rađaju dječake.
Inače se, u prosjeku, na 105 dječaka rodi 100 djevočica, no u ovoj studiji omjer je bio na strani djevcojčica 9:4, odnosno na devet djevočica rađalo se četiri dječaka. Ovaj obrazac uočen je i nakon terorističkog napada 11. rujna u New Yorku, kada je zamijećen manji broj muške novorođenčadi.
Budući da se stres može manifestirati na različite načine, Monk i njezini suradnici definirali su 27 pokazatelja psihosocijalnog i fizičkog stresa te podvrgnuli testiranju na stres 187 zdravih trudnica u dobi od 18 do 45 godina.
Oko 17 posto (32) žena bilo je psihološki pod stresom, s klinički značajnim visokim nivoima depresije i anksioznosti. Još 16 posto (30) fizički je bilo pod stresom, što se očitovalo kroz povišen ili visoki krvni talk i kroz veći unos kalorija u usporedbi s drugim zdravim trudnicama.
– Studije su pokazale da su muškarci osjetljiviji na prenatalno okruženje, što znači da će žene pod velikim stresom rjeđe roditi dječake, odnosno doći će do sponatnog pobačaja muškog djeteta i prije, no što saznaju da su trudne – objašnjava voditelj studije
Žene koje su imale visok krvni tlak i povećani unos kalorija, češće su prijevremeno rađale. Trudnice koje su bile pod psihološkim stresom doživjele su više komplikacija pri porodu.
Što su trudnice imale veću emocionalnu i psihološku potporu obitelji i bližnjih, bolje su podnosile trudnoću, lakše prolazile kroz porod i rađale zdraviju djecu.
U studiji nije ispitano kako mentalno stanje majke konkretno utječe na plod, no ranije studije provedene na životinjama pokazale su da je zbog stresa plod izložen visokim razinama kortizola.
– Stres može utjecati na imunološki sustav majke, što dovodi do promjena koje utječu na neurološki i bihevioralni razvoj ploda. Ono što je jasno iz naše studije jest da je mentalno zdravlje majki važno ne samo za majku već i za njezino dijete – kaže za Science Daily voditejica studije Catherine Monk.
