Šibenska kućanstva, njih tristotinjak, uskoro će, zahvaljujući nabavi Zelenog grada Šibenik, proizvoditi kompost za svoje potrebe. Ne samo što će besplatno moći prihranjivati svoje vrtove i kućne biljke, nego će ta kućanstva znatno smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada koji predaju Zelenom gradu Šibenik, a time i broj pražnjenja, odnosno račune za odvoz otpada. Naime, čak trećina kućnog otpada je vrijedna sirovina za proizvodnju komposta i besmisleno je i skupo da takav otpad završava na odlagalištima.
Kompostere su dobili svi korisnici usluga Zelenog grada Šibenik koji su se očitovali putem Izjave o načinu korištenja javne usluge sakupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada gdje su naznačili da žele kompostirati. Svima njima je, potpuno besplatno, dodijeljen vrtni komposte od 400 litara.
Sve upute o kompostiranju zainteresirani građani koji žele osjetno smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada, upute o kompostiranju mogu pronaći u LETKU dostupnom na internetskim stranicama Zelenog grada Šibenik.
Prije svega potrebno je znati što sve spada u biootpad. To je sav biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, kuhinjski otpad iz kućanstva, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata, te sličan otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.
Kompostiranje je postupak biološke aerobne razgradnje biootpada pri čemu nastaje kompost koji je koristan dodatak tlu, plodni humus koji hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu bilja.
U jednom prosječnom domaćinstvu možemo kompostirati ostatke od povrća (kora od kupusa, listovi kupusa, listovi zelene salate, dijelovi mrkve, ljuske od krumpira…) i voća (ostaci od jabuke, kruške, kore od naranče, mandarine i slično), ljuske od jajeta (usitnjene), zatim lišće, usitnjeno suho granje, korijenje, uvelo cvijeće, piljevinu, koru drveta, slamu, staru zemlje iz posuda za cvijeće te još mnogo sličnog biološki razgradivog otpada.
Za pravilno kompostiranje potrebno je znati i što sve ne ide u komposter. Ne prolijevajte tekuće ostatke hrane, ostatke mesa i ribe, kosti, kožu, pepeo, gumu, pijesak, lijekove, cigarete, novinski papir i časopise u boji, plastiku, celofan, staklo, odjeću, obuću, pelene, stiropor, sadržaj vrećica iz usisivača, ulje, mast, baterije, obojeno i lakirano drvo, ostatke boja, bolesno bilje, osjemenjene korove, mliječne proizvode i druge prerađevine.
Za kompostiranje su najpraktičniji i najučinkovitiji plastični komposteri kakve možete preuzeti u Zelenom gradu Šibenik, ali kompost možete proizvoditi na običnoj hrpi te u drvenim ili žičanim komposterima.
Najbolje je slijediti neka pravila u punjenju kompostera pa tako na dno kompostera stavite tanak sloj usitnjenog granja zbog osiguravanja protočnosti zraka, potom lišće, sijeno i drvenasti usitnjeni materijal. Zatim sve prekrijte tankim slojem zemlje ili komposta. Na to stavljajte sastojke koji se mogu kompostirati i povremeno promiješajte. Temelj dobrog kompostiranja je miješanje kuhinjskog i vrtnog biootpada, miješanje svježih i starijih, vlažnih i suhih dijelova biootpada.
Glavni čimbenici razgradnje biootpada su usitnjenost materijala koji se tada lakše i brže razgrađuje, potom vlažnost jer suhi materijal treba navlažiti, a vlažni miješati sa suhim da ne bude previše mokar kako bi se izbjeglo truljenje i neugodni mirisi. Prozračnost je također važan čimbenik, a postižemo ju povremenim miješanjem, kao i temperatura za razvoj mikroorganizama. Naime, u dobroj i vlažnoj kompostnoj hrpi brzo dolazi do aktivnosti mikroorganizama pri čemu se kompost zagrijava u sredini od 50 do 70 ˚C. Pokrivanjem komposta također štitimo mikroorganizme od svijetla, te od pretjerane vlage u zimskim periodima, a od isušivanja za vrijeme ljeta.
Proces u kompostu traje od 6 do 12 mjeseci kada dobijemo najbolje organsko hranjivo za vrt i lončanice. Zaista je besmisleno bacati tako vrijednu sirovinu, posebno znajući da biootpad čini čak 40 posto prosječne kante za miješani komunalni otpad.
Pravilnom brigom o korištenju namirnica sprječavate nastanak otpada od hrane i smanjujete količinu otpada koji nastaje u kućanstvu, štedite novac i energiju te pomažete očuvati okoliš i učiniti ga ugodnijim mjestom za život.
