Ne propustite

‘Trokut’ organizira javno predavanje na temu elektrifikacije Šibenika, možete ga pratiti online

Javno predavanje i moderirana diskusija ‘(Post)-kolonijalna geometrija elektrifikacije Šibenika’ bit će održana u Centru za poduzetništvo i nove tehnologije ‘Trokut’. Direktan prijenos iz ‘Trokuta’ možete pratiti u ponedjeljak, 21. prosinca od 16 do 18 sati putem linka https://zoom.us/j/6321051905?pwd=WC9kWk1SM2hIanVxWHgyWFZFdkVwdz09 (ID meeting-a: 632 105 1905 / passcode: 535793).

Predavačica i moderatorica je Sonja Leboš, kulturna i urbana antropologinja (Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja).

U ovom predavanju kompleksan filozofski pojam geometrije elektrifikacije kojeg je inženjer i umjetnik Gregoire Rousseau  predstavio u svom djelu ‘Učiti od električne energije u umjetnosti. Znanje se događa u zajedništvu’/’Learning from electric energy in the arts. Knowledge happens together’ sveden je na jednostavnu kritičku eko-historijsku vježbu iz (post)-kolonijalne geometrije elektrifikacije grada Šibenika, malog grada u Dalmaciji koji je jedan od prvih gradova na svijetu čije su ulice osvjetljene uz pomoć prijenosa izmjenične struje.

Nadalje, Viriliov pojam ‘kastrametracije’ te arhivsko istraživanje u Državnom arhivu u Šibeniku, uključujući i sekundarne izvore (stručne i znanstvene radove na temu elektrifikacije Šibenika i vezanih tema), inspirirali su proces koji se sastoji od mapiranja tragova austro-ugarske, jugoslavenske (Kraljevina SHS, odnosno Kraljevina Jugoslavija) i endehazijske imperijalističke ekstrakcije (iskorištavanja prirodnih bogatstava).

Radi se o razdoblju od kraja 19. stoljeća do 1944. godine, kada je Šibenik oslobođen od nacizma, a sredstva za proizvodnju preuzeta  od Narodne Republike Hrvatske. Odmah po oslobođenju, u Šibeniku je započeto i planiranje obnove ratom razorene Hrvatske u okviru Urbanističkog seminara kojeg je vodio arhitekt i urbanist Josip Seissel.

Historijat iluminacije Šibenika tako postaje dramatični kontrapunkt suvremenoj paradigmi ekstrakcije prirodnih bogatstava Hrvatske (ali i susjednih država – Bosne i Hercegovine i Srbije).

Taj historijat grana se u dva smjera: s jedne strane, prema univerzalnom urbanističkom pitanju iluminacije grada, njegovog noćnog ritma i atmosfere, imajući na umu horizonte biocenoze šireg habitata u kojima se grad gnijezdi, te, s druge strane, prema stvaranju platformi i pozornica za kreiranje globalnih kontra-narativa paradigmi kolonijalne ekstrakcije.

Daljnja istraživanja koja Leboš planira proširiti će se ka geometriji elektrifikacije regije (Austrija, Bosna, Hrvatska, Njekačka, Mađarska, Srbija, Slovenija), dijakronijsko-sinkronijsko istraživanje imperijalističke tektonike i organike rijeka i riječnih slivova, jer je geometrija elektrifikacije u globalnom polju snažno povezana s globalnim riječnim sustavima i njihovom eksploatacijom.

Pozvani komentatori zamoljeni su da iznesu svoje reakcije na predavanje, poantirajući i neke možebitne od Leboš previđene pravce koji mogu proizaći iz predavanja. Postavljanje pitanja biti će omogućeno i publici.

Pozvani komentatori su Ana Dana Beroš (arhitektica; Zagreb), Tamara Bjažić (povjesničarka arhitekture, Institut za povijest umjetnosti; Zagreb), Dario Crnogaća (arhitekt, Šibenik), Vedrana Klepica (autorica drame “Keinberg”, dramaturginja; Zagreb), Ivana Momcilovic (dramaturginja i edukatorica – PhD In One Night, platforma za estetsku edukaciju za sve; Belgija), Gregoire Rousseau (umjetnik, autor djela “Learning from electric energy in the arts. Knowledge happens together”, elektro-inženjer, edukator; Finska, Francuska), Armina Pilav (arhitektica, predavačica na University of Sheffield; Sheffield, UK, otok Brač, Hrvatska) te Ana Selak (arhitektica, Šibenik).

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.