Osim što će, po svemu sudeći, biti najneizvjesniji, ovi parlamentarni izbori bez sumnje će biti najkompliciraniji do sada.
Razlog tomu je preferencijalni način glasovanja s kakvim su se građani Hrvatske prvi puta susreli na izborima za Europski parlament u svibnju 2014. godine. No, tada je izborni postupak bio prilično jednostavan jer je cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a bilo je ukupno prijavljeno 25 lista s po 11 kandidata.
Izbor kandidata ‘imenom i prezimenom’
Sada će, međutim, građani Hrvatske po prvi puta moći preferencijalno glasovati na parlamentarnim izborima u svih deset izbornih jedinica u Hrvatskoj te jedanaestoj (za tzv. dijasporu). Birači kao i do sada mogu glasovati samo za jednu listu kandidata, no ovoga puta mogu označiti i jednog kandidata kojeg “preferiraju” odnosno kojemu daju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju su glasovali.
Drugim riječima, birači sada imaju mogućnost izabrati kandidata “imenom i prezimenom”, neovisno o tome na kojem se mjestu kandidacijske liste nalazi. Teoretski, to znači da mogućnost ulaska u Hrvatski sabor sada imaju i oni kandidati koji se nalaze na dnu kandidacijskih lista, a koji su u dosadašnjim izbornim ciklusima uglavnom bili “ukrasi” bez ikakvih šansi za ulazak u Sabor.
Više mjesto na listi ne znači prednost
Do sada su na parlamentarnim izborima kandidati bili birani i potom ulazili u Hrvatski sabor prema redoslijedu na listama. Ako bi lista neke političke stranke, koalicije ili nezavisne liste nakon prebrojavanja glasova i njihovog preračunavanja u postotke osvojila, primjerice, pet mandata, tada bi s te liste ulazilo prvih pet kandidata. Sada više neće biti tako.
Preferencijalni način glasovanja daje mogućnost ulaska u Hrvatski sabor bilo kojem kandidatu s bilo kojeg mjesta na listi, pod uvjetom da osvoji dovoljan postotak preferiranih glasova. To načelno znači da više mjesto na listi ne mora značiti i prednost u odnosu na kandidate koji su niže rangirani na kandidacijskim listama.
Moguće glasovati na tri načina
Sve ovo još uvijek se ne čini kompliciranim, no postoji nekoliko pravila kod preferencijalnog glasovanja koji ga čine složenijim i za koja valja znati prije dolaska na biračko mjesto.
Prije svega treba reći da je moguće glasovati:
– samo za kandidata
– samo za listu
– i za listu i za kandidata s te liste
Što kaže zakon o preferencijalnom glasovanju
Prema članku 38. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor:
Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.
Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata.
Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
Prema članku 40. istog Zakona:
Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.
Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.
Ako na temelju prethodnog nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.
Birački odbori sporije će prebrojavati glasove
Zbog uvođenja preferencijskog postupka glasovanja samo prebrojavanje glasova bit će ovoga puta mnogo zahtjevniji i sporiji proces, tako da izborne prezultate, kako one prve neslužbene tako i one konačne službene, ne treba očekivati u rokovima u kojima su ranije bili objavljivani. Članovima biračkih odbora trebat će mnogo više vremena za prebrojavanje glasova.
Na koncu, članak 78. Zakona o izboru zastupnika u Sabor kaže da je “važeći glasački listić onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu ili kandidata birač glasovao”.
izvor:net.hr
