Most može s bilo kime, ali ima ultimatum

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Most ne isključuje mogućnost postizborne suradnje ni s jednom političkom strankom, ali već sada najavljuju da će eventualnim partnerima na Markovu trgu postaviti još teže i ozbiljnije uvjete nego što je to bilo nakon prošlih parlamentarnih izbora.

– Suradnja će biti moguća s onim političkim strankama koje u Saboru pokažu da su spremne prihvatiti zakonske prijedloge Mosta. Tek kada izglasavanjem naših zakonskih prijedloga dokažu da su spremni na promjene, možemo računati na suradnju u Vladi, kaže Nikola Grmoja, jedan od čelnih ljudi Mosta, najavljujući da će HDZ-ovci morati prvo  dići ruku za njihove zakone, a tek će onda mostovci izglasati Andreja Plenkovića za premijera (odnosno SDP-ovci ako bi mandatar bio Zoran Milanović).

Pojašnjava da je na dnevnom redu prošlog, osmog saziva Sabora ostalo više zakonskih prijedloga Mosta koje predsjednik Sabora Željko Reiner uopće nije stavio na dnevni red ili su se našli na dnevnom redu, ali nisu raspravljeni i izglasani. – Nakon izbora prvo se konstituira Sabor, a tada nema nikakve zapreke da raspravlja i donosi zakone. Dakle, kada Sabor raspravi zakone Mosta koji su ostali iz prošlog saziva, možemo se dogovoriti o Vladi i Sabor može potvrditi novu Vladu – kaže Grmoja, napominjući da se Most već opekao, pa sada puše i na hladno.

Sankcije

– Ovo nije nikakva ucjena. Mi si više ne možemo dozvoliti da nešto što smo obećali građanima nakon izbora i formiranja vlasti ne možemo provesti u djelo. Doista se ne radi o ucjeni, nego o tome da Most mora imati jamstva da će provesti obećanja koja u kampanji daje građanima, kaže Robert Podolnjak koji je u prošlom sazivu bio predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Govoreći o propisima koje bi saborski zastupnici HDZ-a ili stranaka SDP-ove Narodne koalicije nakon izbora 11. rujna trebali izglasati da bi zastupnici Mosta nakon toga digli ruku za Vladu koju bi sastavili zajedno s njima, Podolnjak je na prvo mjesto stavio Zakon o pravima i dužnostima saborskih zastupnika. No, osim toga, izglasao bi se Mostov prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, njihova strategija gospodarenja otpadom, izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka te prvi dio reformskog paketa o lokalnoj upravi i samoupravi.

– Zakon o pravima i obvezama zastupnika bio je raspravljan na Predsjedništvu Sabora i trebao je biti upućen u raspravu kako bi se sve političke stranke izjasnile o spektru prava i obaveza koje imaju saborski zastupnici, te kako bi se one napokon uredile. Sada se najbolje vidi koliko je to potrebno jer imamo cijeli niz osoba koje imaju prava na temelju zastupničkog mandata koji nije trajao niti godinu dana, kaže Podolnjak koji smatra da bi trebalo ukinuti tzv. zastupničku naknadu 6 plus 6 koja u prvih šest mjeseci od prestanka dužnosti jamči punu saborsku plaću, a idućih šest mjeseci polovicu.

– Mislim da bi bio dobar njemački model po kojemu bi se za godinu dana rada u Saboru dobilo pravo na mjesec dana naknade po isteku mandata. Da imamo tako uređen sustav, nakon ovog saziva koji nije izdržao ni godinu dana zastupnici iz osmog saziva ne bi ostvarivali nikakva prava, obrazlaže Podolnjak koji bi ukinuo naknade za odvojeni život, a sankcionirao bi zastupnike koji ne dolaze na sjednice i ne sudjeluju u njihovu radu.

Nastavlja i kako se u praksi pokazalo da su potrebne i izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka. Tu bi, kaže Podolnjak, trebalo reducirati sredstva koja odlaze strankama, a trebalo bi uvesti i stroža pravila kod definiranja izvora iz kojih se stranke mogu financirati, ali i zaduživati.

Postavljanjem uvjeta da se prvo u Saboru izglasaju njihovi zakoni pa da Most tek tada glasa za povjerenje novoj Vladi neovisno o tome tko bi je formirao, politička grupacija kojoj je na čelu Božo Petrov ujedno bi nametnula i svoj plan za gospodarenje otpadom, a s kojim se ne slažu u HDZ-u, kao ni u SDP-u.

Progurali bi još jedan propis koji je izazvao dosta polemike i različitih reakcija, a to su izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Izmjene koje je predlagao Most odnose se na davanje mogućnosti Državnoj reviziji da kontrolira i poslovanje HNB-a. Kada je ova tema bila na dnevnom redu, Petrov je objašnjavao da Most ne želi staviti pod kontrolu monetarnu politiku HNB-a niti zadirati u njegovu neovisnost, ali da to ne znači da državni revizori nemaju pravo uvida u to kako se raspolaže imovinom HNB-a te koliko se troši na dnevnice ili hotele.

Preustroj općina

Uvjet za podršku novoj Vladi koja se ne bi mogla formirati bez Mosta bilo bi i davanje podrške njihovu viđenju reforme lokalne uprave i samouprave. Kako pojašnjava Podolnjak, oko ove teme je provedena javna rasprava i prva faza reforme je zrela za zakonodavnu proceduru. U njoj bi se išlo na znatno reduciranje političke i upravne strukture lokalne vlasti, što bi značilo daleko manje administracije i vijećnika u općinama, a kod malih općina moglo bi se ići i u njihovo administrativno spajanje. Ova faza bila bi početak reforme lokalne samouprave i ne bi dirala u teritorijalni preustroj koji bi, kaže Podolnjak, bio na redu u nekoj od kasnijih faza.

Ovih pet zakona uvjet su Mosta za koaliranje

1) izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka (redukcija izvora i visine prihoda)

2) izmjene Zakona o pravima i dužnostima saborskih zastupnika (rezanje prava i penali za neispunjenje obveza)

3) hitno donošenje strategije gospodarenja otpadom (hitnost nalaže EU)

4) izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Državna revizija kontrolirala bi poslovanje HNB-a)

5) prva faza reforme lokalne uprave i samouprave (smanjenje političara i činovnika u općinama)

Izvor: Jutarnji list


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.