Zbog neriješene kvote legalizacije gubimo tri milijuna kuna!

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Još samo dva tjedna ostalo je županijskom Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju u Šibeniku, te u ispostavama u Kninu, Drnišu i Rogoznici da riješe barem 20 posto ukupno riješenih zahtjeva za legalizacijom. Ukoliko to ne učine, njihov će posao preuzeti i riješiti novoosnovana Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. No, zajedno s poslom, Agencija će preuzeti i financijsku korist od legalizacije koja je trebala u značajnoj mjeri podebljati lokalne proračuna. Kako doznajemo, ako se ne ispoštuje zadani rok, gradovi i općine sa šibensko-kninskog područja izgubit će tako preko tri milijuna kuna. A kako sada stvari stoje, utakmicu s rokovima bit će nemoguće dobiti.

PUNO ZAHTJEVA

– Nažalost, moram reći da nećemo riješiti zakonskih 20 posto predmeta. Stvar je vrlo jednostavna. Od pristiglih 22.181 zahtjeva, riješeno je tek 1.299, a trebali bi do 31. 12. imati 4.400. Ne možemo reći da smo spori, već smo jednostavno tek sada uposlili nove ljude, njih treba obučiti i uvesti u posao, a za to trebamo vrijeme koje nemamo. Osim toga, tko kaže da mi te predmete ne bismo sve riješili do onog krajnjeg roka, kraja 2015. godine – kazao je Gojislav Krnić, uskoro umirovljeni pročelnik županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju. Tvrdi da su u odjelu samo u posljednja tri mjeseca zaposlili dodatnih 26 osoba, a da će početkom slijedeće godine s radom početi još šestorica novih zaposlenika.

– Baš ovaj tjedan s radom je počelo 10 osoba, što nije malo. S novim kapacitetom zapošljavanja smatramo da ćemo iduće godine sigurno ispoštovati rokove – nastavlja Krinć. Odluku ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš smatra nerazumnom jer na taj način Šibensko-kninska županija ostaje bez čak tri milijuna kuna.

PROPISANO ZAKONOM

– Našem području bit će oduzeto čak tri tisuće predmeta. Što reći? Smatramo da to nije uredu, žalimo se, bunimo, ali nitko nas ne sluša jer je sve to propisano zakonom koji je stupio na snagu 6. prosinca ove godine. Još uvijek se nadamo da će doći do neke promjene, jer uostalom, zašto se s tih tri milijuna kuna ne bi zaposlili naši mladi ljudi. Osim toga, nije u redu da ministrica hvali Dubrovnik kao grad koji je riješio najviše predmeta, kad je očito da oni nemaju ni upola posla kao mi. Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja grada Dubrovnika riješio je 20 posto predmeta samo zato što nema puno posla oko legalizacije jer nema toliko problema s bespravnom gradnjom. Riječ je o čistoj matematici – nastavlja Krnić. Županijski ured za legalizaciju u Šibeniku (koji pokriva područje gradova Vodica i Skradina, te Općina Tribunj, Pirovac, Tisno, Murter, Bilice i Primošten) od 30. studenog zaprimio je 13.476 zahtjeva za legalizaciju, riješeno je 848 predmeta. Od tog broja Vodice su zaprimile najviše zahtjeva, čak 4.046 predmeta, a riješeno je tek 265. U Tisnom je zaprimljeno 1.642 a riješena su tek 123 predmeta. Puževim korakom rješavaju se  zahtjevi u Skradinu – zaprimljeno je 1.025 predmeta, a riješeno je tek 28. Tribunj je zaprimio 966 zahtijeva za legalizacijom riješeno je 80, Pirovac ima 1.467 predmeta, a riješeno je 68. Sporo se rješavaju i predmeti na otoku Murteru – naime zaprimili smo 1.885, a riješeno je tek 85 predmeta. Bilice imaju 840 predmeta, i riješenih 71. Šibensko-kninska županija ima i tri ispostave za legalizaciju u Rogoznici, Kninu i Drnišu. Rogoznica, ‘hrvatska perjanica’ bespravne gradnje, ove godine zaprimila je 2.632 zahtjeva za legalizacijom, a čak 303 su zaključena. Ured u Kninu (koji pokriva područje grada Knina i Općina Kistanje, Biskupija, Kijevo i Civljane) zaprimo je 3.706 zahtijeva, a riješeno je 303, ispostava u Drnišu ima 3.706 predmeta dok je riješeno tek 93 zahtjeva. Podsjetimo, u idealnim uvjetima rada od novca koji je uplaćen za legalizaciji 20 posto ide za rad ureda, 30 posto se vraća jedinicama lokalne samouprave, a 50 posto ide državi. Ovo, međutim, nije jedina stavka koja je iz lokalnih proračuna gradova i općina zakonima ili propisima prebačena u Zagreb, u državni proračun. Iz gradskih uprava upućuju kako su već izgubili pravo ubiranja naknade od priključenja na vodovodnu mrežu koja se odnedavno plaća državi, a ukinuto im je i pravo naplate koncesijskih naknada za plaže, čime su se plaže dosad održavale. Sada i tu naknadu ubire Zagreb, a od 1. siječnja tom će se popisu pridružiti i naknade od legalizacije. Problem je, također, što su pravila prilično nejasna i jednaka za sve, iako nemaju sva područja jednak problem s nelegalno sagrađenim objektima. Grad Šibenik, primjerice, po svim pokazateljima ima nadprosječnu efikasnost u rješavanju postupaka legalizacije, od 8.591 predmeta riješeno je 950, dakle gotovo deset posto. To je rezultat koji ima malo koja sredina u Hrvatskoj, ali će Šibenik, bez obzira na to, biti tretiran kao i sredine koje su riješile svega jedan posto predmeta.

– Država lokalnim samoupravama pokušava zatvoriti sve špine. Ciljano preuzimaju postupke legalizacije jer oni predviđaju naplatu komunalnog doprinosa, a to nisu nezamjetna sredstva – stav je iz šibenske gradske uprave.

MALO LJUDI

Od 10. kolovoza 2011.,kad je na snagu stupio prvi novi Zakon o legalizaciji (zadnje izmjene su bile u prosincu ove godine) pa do danas u županijskom Odjelu i ispostavama riješen je tek mali broj predmeta, uglavnom zbog malog broja zaposlenih.

– Na odjelu je nekada radilo tek 21 osoba, ali tu ubrajamo sve zaposlene. Sada odnedavno nas je čak 53, puls onih šestero koji tek trebaju doći – kaže Gojislav Krnić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Krajnji rok za obradu svih zahtjeva očekuje se  najkasnije do 2015. godine. Tada je u planu ponovno snimanje iz zraka, a ono bi trebalo omogućiti da se točno zna koje su građevine legalne, a koje ne.

ZAŠTO SE OSNIVA AGENCIJA ZA LEGALIZACIJU GRADNJE

Ministrica Mrak Taritaš objasnila je kako je  jedan od glavnih razloga bespravne gradnje i sporost u izdavanju građevinskih dozvola te da je građevinska inspekcija jedna od slabijih točaka u cijelome procesu, stoga je pokrenula osnivanje nove agencije. Po podacima Ministarstva, rješavanje zaprimljenih zahtjeva najbolje ide u gradu Dubrovniku gdje je riješeno 19,8 posto zahtjeva, Bjelovaru 19,3 posto, a Makarskoj 17,2 posto. Među boljima su i gradovi Vukovar, Vodnjan i Čakovec.

S druge strane, u Karlovačkoj županiji riješeno je tek 2,4 posto, Vukovarsko-srijemskoj 2,7 posto, a Osječko-baranjskoj županiji 2,8 posto zahtjeva, a slabo stoje i Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka županija i grad Osijek.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.