Na šibenskoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nažalost, veliki je broj dugotrajno nezaposlenih osoba koje se, nemajući drugi izbor, zadovoljavaju trenutnim, sezonskim zaposlenjem. Raznih su struka i godišta, no kod zapošljavanja ne biraju poslove – uklanjanju travu, korov i ostali otpad s javnih prometnih površina, čiste plaže, kanale, poljske putove, obrezuju stabla u mjesnom parku, sade cvijeće. Njih se ne pita za zdravlje, ako su i bolesni neće priznati jer, kažu, svaka kuna im dobro dođe. Oni su radnici ‘javnih radova’. Riječ je o mjeri Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja omogućava kratkotrajno zapošljavanje u radu koji je neprofitan i nekonkurentan na lokalnom tržištu, a namijenjen je osobama kojima prijeti socijalna isključenost.
NEMAM PREDNOSTI
– Nije mi ništa teško, kad sam za vrime rata moga zaustavit tenkove na Dubravicama, onda mogu sve. Život mi se sastoji od toga da malo radim, pa malo ne radim… San mi je naći stalno zaposlenje, al’ eto, nisam te sreće. To što sam bio branitelj ništa mi ne znači, nemam nikakvih prednosti – kazao je Ivica Martinović, jedan od tri radnika koji su putem mjere ‘javni radovi’ zaposleni na održavanju javnih površina u Zatonu. Martinović posao obavlja zajedno sa svojim kolegom iz zatonskog DVD-a Markom Dejanovićem, te Matom Živkovićem.
Njegov kolega Dejanović (33) po zanimanju je plinoinstalater. Nikad nije radio u struci, a na javne radove se javio čisto iz nužde.
– Treba raditi, radio sam ja malo u Remontu, malo na Obonjanu, pa u Poljoprivrednoj zadruzi, radio sam i u vinogradu… A sad čistin svoj kraj. Da se mene pita, radio bi ja ovo stalno, samo ništa od toga – iskren je Dejanović. Trbuhom za kruhom u Europu se, pak, namjerava uputiti treći član ove neustrašive skupine, Mate Živković (34) po zanimanju stolar, brodograditelj.
– Istina, neki kažu da je stolar deficitarno zanimanje, ali to vam funkcionira po principu da vas zaposle na misec dva dana, pa vam ne plate ili kažu da vas ne trebaju. Vjerujte, nema za nas posla! Javni radovi su mi dobro došli da popunim kućni budžet, 2.500 kuna solidna su primanja za posao koji radimo i još sam blizu kuće. Međutim, reći ću vam iskreno, čim uđemo u EU planiram otići u Hamburg u Njemačku, jer kod nas za mladog čovika nema kruha – zaključuje Mate Živković.
Samo lani kroz javne radove u Šibensko-kninskoj županiji bile su zaposlene 283 osobe, a za ovu je mjeru iz središnjice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, šibenski Područni ured HZZ-a povukao čak četiri milijuna kuna. Interesantna je i činjenica da je taj vid poslova više organiziran u Kninu i Drnišu, što je znak da je civilni sektor u zaleđu puno razvijeniji nego u Šibeniku.
NAJVIŠE TRENUTNO ZAPOSLENIH
– Tijekom travnja ove godine u programe aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje novouključeno je 29 osoba, i to 17 muškaraca (58,6 posto) i 12 žena (41,4 posto). Riječ je uglavnom o zapošljavanju na javnim radovima 27 osoba (93,1 posto), po jedna osoba zaposlila se na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a druga preko potpore za zapošljavanje i usavršavanje – kazala je Aida Barišić, rukovoditeljica Odjela analitike, statistike i informatike šibenskog HZZ-a. Interesantno je istaknuti da je u zapošljavanju trojice Zatonjana na javnim radovima prvenstveno kumovao Boris Dukić, predsjednik Mjesnog odbora i DVD Zatona.
ZA SVE ZASLUŽAN DVD
– Nositelj svih ovih poslova prvenstveno je Dobrovoljno vatrogasno društvo Zaton, a cilj je na javnim radovima zaposliti one koji to stvarno trebaju, naše domaće ljude. Projekt sa 85 posto sredstava financira Zavod, a s 15 posto DVD Zaton. Pomogli smo im i s nešto alata, od kosilica do motornih pila, a kad treba ustupamo i vozila. Osim što drže mjesto uredno, radnici koji su zaposleni preko mjere ‘javni radovi’ rade i na održavanju vatrogasnog doma i čišćenju protupožarnih putova – otkriva nam Boris Dukić. Naglašava da su ‘javni radovi’ samo trenutno rješenje problema, jer Zaton ima potrebu zapošljavanja stalnih komunalnih radnika.
– Zaton je dio grada Šibenika, a gradska Čistoća ovom mjestu ne daje apsolutno ništa. To nije uredu! Ako može urediti Baldekin, može i sva druga gradska mista. Ukoliko jedan Tribunj, koji ima 1.600 stanovnika, može imati komunalno poduzeće sa 18 radnih mjesta, onda možemo i mi mala mjesta od 1.000 stanovnika dobiti bar po jednog radnika u Čistoći i Zelenilu – zaključuje predsjednik DVD-a Zaton.
