Prema novom Zakonu o saniranju javnih ustanova od siječnja ove godine država je stekla sve preduvjete da preuzme upravljanje nad nizom prezaduženih županijskih bolnica. No, čini se, ne i nad šibenskom bolnicom. Podsjećamo, ministar zdravlja Rajko Ostojić u ožujku prošle godine samo za Šibenski tjednik izjavio je da je upravo ‘OB Šibenik blistavi primjer prezaduženosti’, misleći pritom na sto milijuna kuna kredita koji ta ustanova otplaćuje od 2008. godine. No, unatoč optužbama koje je izrekao ministar, OB Šibenik se nije našla na prošlogodišnjem popisu županijskih bolnica čije je tekuće dugove prema veledrogerijama trebalo sanirati iz državnog proračuna. I dok su u program sanacije prošle godine ušle zadarska, pulska i dubrovačka bolnica, nakon čega su nastavile gomilati dugove, OB Šibenik je odavno sama platila sve obaveze. Zbog toga zasad, kažu, ne strahuju od državnog preuzimanja.
– Vrlo dobro je poznato da smo mi jedna od rijetkih bolnica koja ne gomila nove dugove, nemamo dugove prema dobavljačima starije od 365 dana i plaćamo na vrijeme postojeće obaveze. Kako se zasad čini, ovu godinu ćemo završiti u dobitku. Također nam je već neko vrijeme povećan bolnički limit na 14,5 milijuna kuna i poslujemo uredno – ističe ravnatelj OB Šibenik Željko Burić.
Izvješće o poslovanju za prošlu godinu još je u pripremi, no u Šibensko-kninskoj županiji ističu da prema sadašnjim pokazateljima država nema osnove za preuzimanje bolnice. No, treba reći da Zakon o saniranju javnih ustanova ne precizira strukturu duga koji će biti potrebno sanirati, odnosno samo navodi da se ‘postupak sanacije javnih ustanova provodi kod javnih ustanova kod kojih osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima’.
SPREMNI ZA SVE
Drugim riječima, ukoliko u Ministarstvu zdravlja ‘stisnu’ Šibensko-kninsku županiju da odjednom pokrije cijeli kredit OB Šibenik, jasno je da Županija taj novac neće imati i bolnica će morati ući u program sanacije. Isto tako, dug većine županijskih bolnica prema dobavljačima daleko premašuje 180 dana, a prema zakonu dužne su u roku od 30 dana naći novac za podmirenje duga. Ne pronađu li ga, županije su u roku od 30 dana dužne podnijeti prijedlog Vladi da sanira njihovu bolnicu te odluku o sanaciji i predaji upravljačkih prava dostaviti Ministarstvu zdravlja. Usto, osnivači ustanove Ostojiću će morati podnijeti i popis svih vjerovnika s iznosima nepodmirenih obveza i predviđenim rokovima plaćanja, ali i objasniti zašto su dugovi nastali. Pitanje je kako će se Ministarstvo zdravlja postaviti prema dugu OB Šibenik?
– U zakonu također postoji članak koji nalaže ozbiljno reorganiziranje sustava, stoga sve ovisi o tumačenju. Mi smo spremni na sve – rekao je Burić, a potvrđuju to i u Šibensko-kninskoj županiji.
Strategija Ministarstva zdravlja mogla bi biti podešena i prema stranačkom ključu. Poznato je da su na čelu većine županijskih bolnica, odnosno zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj HDZ-ovi kadrovi, kao što je, primjerice, u Šibeniku i Zadru. S obzirom da je Kukuriku vlada nastavila stranačko protežiranje u sklopu politike kadroviranja u državnoj i javnoj administraciji, ne bi bilo čudno da se zakonske odredbe i u ovom slučaju iskoriste za običnu stranačku čistku.
PREUZIMANJE ILI RACIONALIZACIJA?
Država bi tako nakon sanacije proračunskim novcem, preuzetim bolnicama upravljala iduće dvije godine. Nakon preuzimanja bolnica bit će imenovan sanacijski upravitelj i tročlano vijeće sastavljeno od predstavnika ministarstava zdravlja i financija te jedan predstavnik bolnice, koji će još dvije godine nakon završetka sanacije nastaviti upravljati ustanovom. No, ono što je u šibenskom slučaju zasad ipak vjerojatnije, jest nešto pametnija raspodjela bolničkih kapaciteta i usluga. Naime, paralelno s preuzimanjem županijskih bolnica, Ministarstvo zdravlja uspostaviti će privremeno centralizirani bolnički sustav u kojem će biti naglasak na regionalnim centrima. U praksi, to znači da će bolnice u krugu 40 kilometara uz 4 osnovne djelatnosti – internu, kirurgiju, pedijatriju, ginekologiju, razvijati subspecijalnosti. Primjerice, kninska bolnica dobila je napokon odjel za palijativnu skrb, dok će šibenska dobiti CT. Svaka će razvijati one vrste djelatnosti koje na tom području nedostaju, što je ministar Ostojić nedavno posebno najavio na portalu Dnevnik.hr.
– Naprosto, regionalizacija, spajanje, funkcionalno spajanje bolnica i gašenje nekih djelatnosti je neminovno u nekim regijama. I pretvaranje istih u bolnice, hospicije, palijativnu skrb, jer starimo. Hrvatska stari, nažalost – rekao je Ostojić, ističući pritom žaljenje što je bivša vlada razdvojila nekoć spojenu kninsku i šibensku bolnicu. U ministarstvu, pak, danas pojašnjavaju da ne razmišljaju o ponovnom ujedinjenju te dvije ustanove, već će regionalizacija biti provedena kao i u drugim sredinama, razvijanjem komplementarnih djelatnosti. Tim potezom Ostojić planira smanjiti i broj akutnih kreveta u bolnicama, pojačati djelatnost dnevnih bolnica te osloboditi kapacitete za povećanje broja palijativnih kreveta.
