Ove nedjelje, 25. svibnja Hrvati će na biralištima glasovati o povjerenju političkim opcijama u srazu za pozicije u Europskom parlamentu. Bit će to drugi put u nepunih godinu dana da se u Hrvatskoj održavaju europski izbori, budući da smo prve morali raspisati neposredno nakon ulaska u Europsku uniju, no ovoga puta građani su nešto svjesniji njihove svrhe i svih mana i vrlina članstva u zajednici europskih zemalja. Ipak, još uvijek je mnogo nepoznanica, koje će, očekuju analitičari, opet utjecati na malu izlaznost građana s pravom glasa, kao i lani kada je na birališta izišlo tek 20,84 posto upisanih birača. Da je Europa mladima privlačna, bilo je jasno već nakon prvih statistika koje su objavljene, a govore o emigraciji stanovnika koji su se iz Hrvatske otisnuli preko granice, uglavnom trbuhom za kruhom. No, je li hrvatska mladost svjesna baš svih mogućnosti koje članstvo u EU donosi, te koristimo li općenito na pravi način sve europske resurse? Tonino Picula, europarlamentarac u borbi za novi mandat tvrdi kako se ta svijest građane ponešto popravila u posljednjih godinu dana.
HRVATSKA POSTAJE IZVOR ZARADE
– Već sada s otvorenošću granica, Hrvatska privlači stanovnike drugih zemalja čiji postajemo i izvor zarade. Treba se pripremiti da je Europa granicama otvorena za kadrove i nove ideje. Jedan dio naših stanovnika će odlaziti u zemlje u kojima je potrebna određena radna snaga, ali moramo biti spremni i da će stranci popunjavati radna mjesta koja su u Hrvatskoj deficitarna. Inače, migracija jest drugi po važnosti problem u Europi koji kreira određene političke napetosti u zemljama kao što su Italija ili Njemačka, gdje priliv imigranata nadmašuje kapacitete njihove apsorpcije. Na sve te stvari Hrvatska mora biti spremna. Naše članstvo znači susretanje s razinom problema s kojom se dosad nismo susretali. Ali, evo, vezano uz mlade, neka odlaze, neka se školuju u drugim zemljama, kroz ERASMUS plus nude im se nebrojene mogućnosti, ali neka se nakon svega toga vrate kući – kaže Picula. Luka Nikpalj, predsjednik Foruma mladih šibenskog SDP-a kaže kako bi volio da su mladi još više upoznati s onim što donosi i pruža EU.
– Mnogo ih zna samo površne podatke i činjenice koje serviraju mediji, dok se manji broj odluči na proučavanje i istraživanje kako bi saznali što im sve pruža EU. Forum mladih SDP-a zbog toga kroz svoj rad educira i informira mlade o prilikama te raznim natječajima za volonterske projekte, kao i mogućnostima programa Erasmus za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport – napominje Nikpalj. Na pitanje kako Šibenik, po njegovom mišljenju, stoji s EU fondovima, podsjeća kako se u mandatu prošle gradske vlasti započelo s mnogim projektima sufinanciranim od strane EU, u programima IPA Adriatic gdje smo partneri na projektima INTERMODAL i NEXT (programi prekogranične suradnje) te programu SEE gdje smo partneri na projektu JEWEL. Kao primjer – projekte koje je pokrenula bivša vlast ističe ljetnu pozornicu na tvrđavi sv. Mihovila, te i nagrađivani projekt ‘Virtualni Juraj Dalmatinac’.
– Drago mi je da su danas svi ti projekti nastavljeni te što su dobivena sredstva za projekt uređenja tvrđave Barone. Vjerujem da Šibenik ima mnogo potencijala za korištenje više EU fondova, a u svemu je važno Europsku uniju doživljavati kao mjesto gdje pripadamo, kako bi mogli razvijati Šibenik u svim sferama društva – kaže Nikpalj. Iz suprotnog HDZ-ovog tabora predsjednik mladeži Ivan Malenica smatra kako nismo ni približno ispunili sva očekivanja koja su građani imali prilikom ulaska u Europsku uniju.
– Hrvatska je jedna od tri najslabije članice Unije, a mogućnosti koje Unija pruža državama članicama su velike. Hrvatskoj godišnje na raspolaganju stoji gotovo dvije trećine državnog proračuna, ali sudbina je u našim rukama – drži Malenica. Smatra da su sredstva koja Europska unija osigurava preko strukturnih i kohezijskih fondova velika šansa i za grad Šibenik. Iza nas su, nastavlja, vremena kad su se veliki projekti financirali državnim sredstvima ili sredstvima jedinica lokalne samouprave, no mi toga, drži Malenica, još nismo dovoljno svjesni.
POVEZIVANJE S EUROPSKIM GRADOVIMA
– Stoga je nužno je za korištenje strukturnih i kohezijskih fondova ojačati administrativne i apsorpcijske kapacitete, kako bi bili u stanju učinkovito i djelotvorno koristiti financijska sredstva koja nam kroz fondove stoje na raspolaganju. Korisnim smatram povezivanje grada Šibenika s lokalnim zajednicama iz zemalja članica EU, kako bi razmijenili iskustva i stekli potrebna znanja, koja će nam pomoći u uspješnoj realizaciji projekata i ideja te njihovom financiranju iz EU sredstava – zaključuje HDZ-ovac.
Da se resursi EU-a ne koriste dovoljno smatra i Sergej Vlajković, čelnik HNS-ove mladeži na šibensko-kninskom području. Razlog vidi ponajviše u činjenici što su lokalna uprava i poduzetnici relativno pasivni.
– Možda je pasivnost dijelom i rezultat razmišljanja da je, u doba recesije, važno ‘ostati na površini’, a tek onda razmišljati o tomu u kojem smjeru zaplivati. Šteta što su mnogi neinformirani i ne razumiju da EU fondovi nekome zaista mogu biti ona slamka spasa koja će omogućiti daljnji razvoj i osigurati opstanak na izuzetno konkurentnom europskom tržištu. Poduzetnika treba informirati, reći koji program može koristiti, za kakav tip projekta i na koji će način to ostvariti, pomoći kod izrade i vođenja projekata. Takav pristup može mu osigurati razvoj konkurentnosti i novih proizvoda – zaključuje Vlajković.
