Za 38-godišnjeg M. iz Šibenika san o vlastitom stanu te 2007. godine napokon se činio dostižnim. Zaposlen u državnoj tvrtci, solidnih i sigurnih primanja, zajedno sa suprugom odlučio se upustiti u avanturu zvanu stambeni kredit. Na preporuku bankara, odlučio je uzeti kredit u povoljnijoj valuti od eura – švicarskom franku. Izračunao je, mogli su si mjesečno priuštiti ratu od pozamašnih pet tisuća kuna. Nisu bili zahtjevni, ostajalo im je dovoljno za život – hranu, režije i pokoji dodatni užitak. Nekoliko godina kasnije, san se bukvalno pretvorio u noćnu moru. Iako mu je usput objašnjeno da je tečaj švicarskog franka nestabilniji od snažno kontroliranog eura, odlučio je riskirati promjenu tečaja, očekujući u najgorem slučaju konverziju kredita u drugu valutu. No, nije očekivao da će za samo dvije godine franak narasti za preko 50 posto. Danas, umjesto 5 tisuća, ratu stana plaća preko 8 tisuća kuna i unatoč solidnim primanjima, jedva preživljava. Poput njega u Hrvatskoj je barem 125 tisuća ljudi. Svi oni nasjeli su na bankarske reklame koje su im prezentirale naizgled povoljnije kredite i završili nasamareni.
PODIGNUTA KOLEKTIVNA TUŽBA
Koliko je točno Šibenčana podignulo kredit u švicarskim francima, nemoguće je precizno doznati, jer je riječ o poslovnoj tajni banaka. No, to nije ni bitno za potrošačku kolektivnu tužbu, koju je na Trgovačkom sudu u Zagrebu protiv osam banaka u travnju podnio Savez potrošača Hrvatske. Prošle godine, građani okupljeni preko interneta u udrugu Franak, pokušali su podignuti tužbu. Nije im uspjelo, jer udruga nije ovlaštena za podizanje kolektivnih potrošačkih tužbi. Predmet je zato preuzeo Savez potrošača Hrvatske, te je 4. srpnja u Zagrebu održano pripremno ročište.
– Kada su doznali za tužbu, ljudi su se javljali ‘Plavom valu’, htjeli su dati svoje podatke i priključiti se tužbi. Ali, to nije bilo potrebno, jer u ovoj vrsti spora nisu bitni pojedinačni podaci. Drugim riječima, tužba je podnesena u ime svih građana zaduženih u ‘švicarcima’, nije navedeno nijedno ime i ako dobijemo spor, banke će morati vratiti preplaćeno svima, ne samo članovima udruge ‘Franak’ – objašnjava Erika Popović iz udruge za zaštitu potrošača ‘Plavi val’.
KORIGIRAN TUŽBENI ZAHTJEV
Sud je ipak naložio Potrošaču da korigira tužbeni zahtjev u iduća dva mjeseca. Osim što moraju navesti sve prekršene propise i pojedinačne ‘grijehe’ banaka, ne mogu automatski tražiti isplatu preplaćenih rata kredita odmah za sve potrošače. Ako Potrošač dobije spor, građani će moći pojedinačnim tužbama od banaka zatražiti povrat preplaćenog. Presuda bi mogla biti značajna i za građane koji imaju kredite u drugoj valuti jer se tužbom napada i promjenjive kamatne stope za sve kredite bez obzira na valutu.
– Ukoliko Potrošač dobije spor, presuda postaje važeći obrazac za sve građane, te ćemo moći podignuti tužbu za nadoknadu – potvrđuje Erika Popović.
No, nitko ne može predvidjeti koliko će trajati spor s bankama. Stoga dužnici trebaju smisliti kako će do okončanja spora jednostavno preživjeti.
