Bilo je u medijima prijepora oko vašeg imenovanja za v.d. direktora TEF-a. Razjasnimo na početku, idete li ili ne u siječnju u mirovinu, te kako će se uopće stvari odvijati oko natječaja za direktora u bliskoj budućnosti?
Po mom mišljenju, nije bilo toliko prijepora oko mog imenovanja, to je više rezultat mišljenja nekih pojedinaca, a možda i pojedinih medija, koji su govorili da je smijenjena dosad najbolja uprava TEF-a. S time se uopće ne slažem, jer, jednostavno, to nije istina. Stjecajem okolnosti, najveći dio sanacije TEF-a proveden je u mom prijašnjem mandatu. A kako sanacija ni do danas nije završena, moje imenovanje ima logiku, da nastavim gdje sam stao. Što se tiče mog umirovljenja, ne ispunjavam ni jedan uvjet za mirovinu. Istina je da iduće godine punim 65 godina, kao što je i istina da po sili zakona ne idem u mirovinu. O tome će odlučiti poslodavac. Osobno, volio bih dovršiti ono što sam započeo 2005. godine. Inače, tko će biti direktor TEF-a odlučuje vlasnik, a to je Grad Šibenik i gradonačelnik Željko Burić. Posebno bi istakao da po statutu direktora imenuje nadzorni odbor, a natječaj se može ali i ne mora raspisivati. Prema dosadašnjoj praksi svi direktori su bili imenovani, natječaja nije ni bilo.
PROPAO POSAO STOLJEĆA
Mediji su vas nakon vašeg imenovanja podsjećali na posao stoljeća u TEF-u koji je propao, te da ste zbog toga 2009. dali ostavku, zbog nezadovoljstva tadašnjeg gradonačelnika Ante Županovića tim projektom. Posao tada nije bio dovršen, ali ga nije dovršila ni bivša vlast. Teren još nije stavljen u funkciju. Kako to komentirate?
Nije propao posao na sanaciji troske, već je izostala naknada. Podsjećam da je u mom mandatu sva troska izvađena sa svih lokacija u TEF-u. Posebno sam zadovoljan čišćenjem obale gdje je danas plaža Banj, odakle smo makli preko sto tisuća tona troske. To je u potpunosti promijenilo izgled ovog dijela grada. Mene su makli s mjesta direktora godinu prije isteka mandata, zbog toga što je Županović bio sa mnom nezadovoljan, a pitam vas što se od tada dogodilo, u cijele četiri godine njegovog gradonačelnikovanja. Apsolutno ništa, osim obmane javnosti u jednom dnevnom listu gdje je prije nekoliko mjeseci objavljeno da je sanacija TEF-a završena. Na određenoj konferenciji za tisak je, između ostalog, rečeno da je od ukupno 470 tisuća tona troske ostalo još 30 do 40 tisuća tona. Prema podacima koji postoje u TEF-u, odvezeno je oko 300 tisuća tona troske, pa je lako zaključiti da troske u TEF-a još uvijek ima više od 150 tisuća tona. Nije završena ni sanacija terena koja podrazumijeva micanje iz TEF-a opasnog otpada. Postoje još tri žarišta potencijalno opasnog otpada, koja ćemo iskopati, ispitati i analizirati, te o tome podnijeti izvješće gradonačelniku, te cijeloj javnosti i građanima Šibenika. Dakle, završena sanacija TEF-a postoji samo u Županovićevoj glavi.
Svoju ostavku 2009. godine obrazložili ste osobnim razlozima. Je li zaista bilo tako?
Istina, ostavku sam podnio iz osobnih razloga. Ni tada, 2009. godine, pa tako ni danas, nisam mislio da sam uradio štetan posao za TEF i Šibenik. Upravo suprotno, uz sve otpore i omalovažavanje, s TEF-om je napravljen velik posao. Kad kažem da sam ostavku podnio iz privatnih razloga, mislim na činjenicu da me je tada kako čovjeka bez posla baš politika postavila na mjesto direktora. Nije li normalno da zbog druge politike s tog mjesta i odstupim?
Što se dogodilo s poslom s MLM grupom? Od njih se trebalo utržiti 10 milijuna kuna, a koliko je javnosti poznato, dobilo se puno manje.
Posao s MLM grupom ugovoren je na način da TEF ima zaradu od svega što MLM grupa kroz preradu troske zaradi. Zarada se precizirala ugovorom i ovisila je o tržišnoj cijeni. Kako posao oko oporabe troske nije do kraja završen, izostala je o očekivana naknada. Ugovor s MLM grupom raskinut je u svibnju 2012. godine.
OSTALO JOŠ 200 TISUĆA TONA
Koliko je uopće dosad očišćeno troske s terena TEF-a, te koliko će trebati da se odveze sve?
Oko 300 tisuća tona dosad je odvezeno. Radi istine i pune informacije za šibensku i širu javnost, navest ću i količine i lokacije gdje je troska odvezena.
Dakle, u Biljane je odvezeno 180 tisuća tona, u Šestanovac dvije tisuće tona, na Bikarac 74 tisuće tona, u Vrgorac tri tisuće tona, u Italiju pet tisuća tona, na Pode 15 tisuća tona, te u tvrtku Cemex 400 tona troske. Trenutno radimo na odvozu onog što je ostalo, ali ne radi se o lako rješivom problemu, jer je riječ o preko 150 tisuća tona troske, a vjerojatno smo i bliže brojci od 200 tisuća tona. Nažalost, troska nije pronašla svoju gospodarsku primjenu kao zamjenski agregat kamena. Ukoliko bi to netko učinio, moj bi prijedlog bio da se troska njemu ustupi besplatno. U protivnom, sva će troska, po svemu sudeći, završiti na Bikarcu, trećeg rješenja u ovom trenutku ne vidim. Najmanji je problem vrijeme u kojem bi trosku očistili, pitanje je gdje i što s njom.
Stručnjaci kažu kako će za stavljanje tog teren u opticaj trebati očistiti ‘do bijelog’.
Slažem se s tom ocjenom, čišćenje ‘do bijelog’ i jeste svrha sanacije. Za to trebamo maknuti svu trosku, zasad još nepoznatu količinu potencijalno opasnog otpada, ovisno o kemijskoj analizi koju treba napraviti, te očistiti površinu od nekoliko tisuća kvadratnih metara betoniranog platoa. To mora napraviti TEF ili budući investitor. Kad bi bilo mogućnosti, za Šibenik bi bilo najbolje da čišćenje sami završimo, to bi bilo i najbrže i najjeftinije. Ovdje se zapravo radi o vrijednosti terena koja je značajno veća ako ga ponudimo u potpunosti saniranog. Zbog toga ću reći nešto što će mi mnogi zamjeriti. Gledano dugoročno, za Grad Šibenik bi bilo korisnije da je novac utrošen na plažu Banj, bio utrošen na dovršetak sanacije TEF-a.
Govori se kako je TEF tvrtka koja će postojati samo do kraja čišćenja terena, da joj je to jedini zadatak, nakon kojeg će se ugasiti.
Napominjem da eko sanacija terena nije jedini važan zadatak Uprave TEF-a. Odluka Vlade RH o zatvaranju tvrtke ne bi li se izbjegla nova dugovanja ne bi išli u prilog povećanja vrijednosti TEF-ove nekretnine. Elementarno važan zadatak daljnjeg rješavanja financijskih problema TEF-a zapostavljen je dolaskom SDP-ove gradske uprave. Štoviše, radovi čišćenja terena od industrijskog otpada promoviran je u glavni i jedini zadatak. Grad Šibenik i Uprava TEF-a trenutno čine sve aktivnosti u funkciji postizanja perspektive rasta vrijednosti nekretnina. Povoljnim rješenjem dugova, buduća gradska tvrtka, slijednica TEF-a, operativno bi posredovala u interesu Grada u procesu investiranja na ovoj nekretnini.
PREGOVORI S VJEROVNICIMA
Kako se odvijaju pregovori s INA-om?
Pregovori s INA-om, kao najvećim vjerovnikom, imaju veliku težinu i nisu jednostavni. Moje je mišljenje da je dug TEF-a prema INA-i zamrznut na 46,5 milijuna kuna i da nikako ne može biti veći. U tom poslu je duboko involviran gradonačelnik Željko Burić sa svojim timom. I to od prvog dana svog mandata, za razliku od bivšeg gradonačelnika Ante Županovića, koji po tom planu nije uradio ništa. INA na stolu ima nekoliko ponuda Grada Šibenika o rješenju tog duga. Očekujemo i pomoć i potporu Vlade oko kooperativnosti INA-e.
Koliki je ukupni stvarni dug TEF-a, i postoji li ikakva mogućnost dogovora oko njegovog rješenja koja bi išla u korist grada?
Stvarni ukupni dug TEF-a je oko 142 milijuna kuna, od čega na INA-u otpada 46,5 milijuna. Ostali dio duga od oko 39 milijuna kuna odnosi se na Ministarstvo gospodarstva, 26 milijuna kuna dužni smo Fondu za zaštitu okoliša, RH 27 milijuna kuna, te Gradu Šibeniku oko sedam milijuna kuna.
Navedeni dugovi nisu iste kategorije, te bi se slikovito moglo reći da imamo ‘mekih’ i ‘tvrdih’ dugova. Oduvijek tvrdim da me jedan dio ovih dugova uopće ne opterećuje, dok o drugom dijelu pregovaramo. Što mislim o pojedinim dugovima, naravno da ne mogu reći.
Je li objektivno očekivati da će u vlasništvo TEF-a ući svi vjerovnici i Grad kao vlasnik terena, kako bi zajednički išli u realizaciju projekata?
Jedini i potpuni vlasnik TEF-a je Grad Šibenik i raspolaže s 274 tisuće metara četvornih zemljišta, od čega 13.700 metara četvornih otpada na pomorsko dobro. Radi usporedbe veličina kažimo da se stara gradska jezgra prostire na 160 tisuća četvornih metara. Tako da je potencijal prostora TEF-a izniman, a o njegovoj namjeni odlučit će upravo Grad Šibenik. Vjerovnike TEF-a možemo promatrati kao vjerovnike iz javnog sektora, te na INA-u kao trgovačko društvo iz privatnog sektora, dakle sa založnim i bez založnog prava nad zemljištem. Vjerovnici iz javnog sektora imaju interes u sanaciji terena, te stvaranja preduvjeta za razvoj gospodarskih aktivnosti, a u konačnici i pronalaženje modela za povrat dijela duga. Interes ostalih vjerovnika je naplata potraživanja. U tom smislu treba sagledavati i njihovu ulogu vezanu za ukupan projekt i vlasništvo TEF-a. Uglavnom, bit će kako Grad Šibenik odluči.