Berba grožđa u punom je jeku. Poljoprivrednici, uglavnom nezadovoljni, žale se da su im ekstremni vremenski uvjeti doslovno prepolovili ovogodišnji urod. Nakon proljetnog mraza i suše, vinograde na području Šibenika, Drniša i Knina nedavno je poharala nova pošast – divlje svinje.
– Ova godina neće se pamtiti ni po čemu dobrom. Negdje je grožđe rodilo normalno, a negdje jako slabo, ovisno koliko se koristila agrotehnika. Najviše su stradali vinogradi na plitkom kamenom tlu, a sada su u vinograde još ušle divlje svinje koje su se nakotile u velikom broju – kazao je Davorin Pamić, voditelj županijskog odjela Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Ove godine, zaključuje, urod grožđa ne zadovoljava ni po količini, ni po kvaliteti.
Vinari su više-manje zadovoljni. Tvrde kako se pad prinosa grožđa neće osjetiti, jer zbog zaliha svih količina vina ima dovoljno.
U VINARIJI ZADOVOLJNI
– Berbu završavamo i očekujemo preradu od 110 do 130 vagona svih sorti grožđa. Suše u Vrgorcu u Makarskoj, našoj maloj Kaliforniji gdje se nalazi dio naših vinograda, nije bilo, a na šibenskom području urod grožđa je bio oko 30 posto manji. Doduše, stradali su mnogi vinogradi na primoštenskom području i svi oni koji se nalaze na nagibima, ali suho grožđe nismo niti otkupljivali. Sve u svemu, mi smo zadovoljni – priča nam Ivan Vranjić, tehnički direktor vinarije Vinoplod Šibenik. Ističe da je zdravstveno stanje grožđa dobro, šećeri su u prosjeku te da nije bilo značajnijeg pada kiselina u plodu.
– Ove je sezone novitet promjena otkupne cijene. Kvalitetni babić otkupljivali smo po pet posto nižoj cijeni nego lani, a debit čak za 40 posto većoj nego prošle godine u isto vrijeme. Prosječna najniža otkupna cijena bila je 3,20 kuna, odnosno 16,50 kuna za vrhunski babić (po jedinici sladora u grožđu) – otkriva Vranjić. Otkup je prošao bez gužvi, zaposleno je dvadesetak sezonaca, a sve su nadgledale i stručne službe.
PRVI ENOLOŠKI LABORATORIJ
Posljednjih godina posađeno je mnogo novih nasada vinove loze na drniškom području, a odnedavno je grad dobio i prvi enološki laboratorij za analizu vina. Sve to uvelike olakšava život vinarima i vinogradarima, jer više ne moraju odlaziti u druge gradove. Kako su se ekstremne vremenske prilike odrazile na drniške vinogradare, pitali smo voditeljicu enološkog laboratorija Jasnu Marin.
– Ovo će biti godina za pamćenje, ali ni po čemu dobrom. U veljači smo imali ekstremno niske temperature, zatim je uslijedilo sušno proljeće, pa mraz u mjesecu travnju, i na koncu dugotrajna suša u ljetnim mjesecima. Istina, kiša u rujnu donijela je pomak u količinama, a manje u kvaliteti grožđa, naročito za naše autohtone sorte debit i plavinu, ali puno bolje su prošle sorte koje ranije dozrijevaju, poput merlota – kazala je Jasna Marin. Tvrdi da je najčešća pogreška vinogradara rana berba u kojoj vlasnici ne provjeravaju odnos sladora i kiselina.
– Vrlo je važno grožđe brati u vrijeme tehnološke zrelosti, odnosno kada utvrđeni sadržaj šećera i kiselina najviše odgovara za proizvodnju vina. Da bi ono bilo kvalitetno, potrebno je razmišljati na način da se vino radi u vinogradu, a to znači da se treba voditi računa da se ne pretjera u gnojidbi (naročito dušikom), da se ne ostavlja previše uroda na trsu, da se vrši pravovremena biljna zaštita – sve to utječe na kvalitetu i zdravstveno stanje grožđa. Jer od lošeg grožđa ne možete očekivati veliko vino – priča Jasna. Otkriva kako su se u zadnjih nekoliko godina navike vinogradara bitno promijenile nabolje da poljoprivrednici sve manje prskaju lozu modrom galicom i sumporom, a sve se češće koriste kvalitetnije pripravke za zaštitu.
