Smanjite broj MO-a i uvedite ‘male gradonačelnike’!

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Svaki mjesni odbor i gradska četvrt na području Šibenika godišnje za svoj rad dobije 4,5 tisuća kuna. Različita su razmišljanja predsjednika mjesnih odbora i gradskih četvrti o prioritetnim investicijama, različit je njihov pristup poslu, no svi se slažu oko jednog – taj je iznos posve nedostatan za normalno obavljanje posla. Neki će tako mizernu cifru pripisati ne baš velikoj izdašnosti gradskog proračuna, a neki, pak, činjenici kako odbora i četvrti ima previše, kako su razjedinjeni ili neaktivni, te kako u čitavom tom sustavu jednostavno nedostaje – reda. Evo odmah na početku jedne ilustracije. Grad Šibenik ima 45 mjesnih odbora i gradskih četvrti, dok Zadar koji je površinom i po broju stanovnika bitno veći od Šibenika, ima ih ukupno 37. Šibenčani su u raspodjeli prostora išli u takve bizarnosti da su, primjerice, jedan Baldekin podijelili u čak tri (!) gradske četvrti, na udaljenosti od 500 metara zračne linije u centru Šibenika egzistiraju čak tri takve teritorijalne jedinice – četvrti Plišac, Stari grad i Varoš, tri su mjesna odbora na Danilu (Danilo, Danilo Biranj i Danilo Kraljice), a dvije su ustrojstvene jedinice na području Grebaštice. Da ne govorimo o apsurdu kakav nalazimo, recimo, u Mjesnom odboru Podine koji egzistira sa samo 26 stanovnika, prema popisu iz 2011. godine!

Jedan od aktivniji mjesnih odbora svakako je onaj zatonski s predsjednikom Borisom Dukićem koji će sam kazati kako se ‘tog posla može uhvatiti samo lud čovjek’.

MALO NOVCA

– Grad Šibenik je do lani za MO Zaton davao 5,5 tisuća kuna godišnje, no lani je rebalansom taj iznos smanjen na 4,5 tisuća kuna. I to nam do danas nije plaćeno. To je toliko nedostatan novac da s tim ne možemo pokriti niti režije, da ne pričamo o nekim ulaganjima. Svake godine na traženje Grada napravimo plan projekata koje želimo realizirati, no to sve više sliči na Sizifov posao, budući da dosad nismo imali povratnu informaciju o tome što će, a što neće biti realizirano – kaže Dukić. Navodi kako je mjesnih odbora i gradskih četvrti previše, kako bi taj broj trebalo smanjiti, te povećati davanja odborima koji bi nastavili djelovati. Neki predsjednici mjesnih odbora sugerirat će čak profesionalizaciju tih pozicija, ali pod uvjetom da za područje kojim ‘gospodare’ moraju odraditi određene zadatke. Jadan od predstavnika koji bi se zalagao za ovakvo rješenje je Josip Škrapić, predsjednik MO Sitno Donje.

– Prije pet – šest godina naše je naselje čak znalo dobiti novac za infrastrukturu, postavljena nam je rasvjeta, dobili smo od Grada 700.000 kuna za vrtić. No, posljednje četiri godine nismo dobili baš ništa. Tako se ne može funkcionirati – ogorčen je Škrapić, upućujući na još jedan važan problem.

– Mjesni odbori koji se nalaze na gradskoj periferiji, poput Sitnog Donjeg koji graniči sa Splitsko-dalmatinskom županijom i daleko je od šibenske Poljane, nemaju toliko sreće kao šibenske gradske četvrti. kod nas se investicije ne vide pa smo ih lišeni. Dok se, recimo u Banj utuklo šest milijuna kuna, Sitno Donje još uvijek ima zaseoka bez vode ili bez asfalta – navodi Škrapić. Na kriterije raspodjele novca iz šibenskog gradskog proračuna te kriterije dodjele novca za prijavljene projekte ljut je i predsjednik MO Perkovića Ivica Požar Perković.

KRITERIJ ZA DODJELU SREDSTAVA

– Nije mi jasno na koji se način dijeli taj novac. Mislim da bi trebalo uspostaviti transparentne kriterije, prema broju stanovnika ili koeficijentu razvijenosti, koji bi jamčili ulaganje ako je projekt dobro pripremljen i potreban zajednici – poruka je Požara Perkovića. On se također slaže s prijedlogom da se mjesto predsjednika mjesnog odbora profesionalizira, i da se broj mjesnih odbora smanji. Smatra da bi se na taj način predsjednik mogao ozbiljnije posvetiti obvezama.

– Sve ovo trenutno je na bazi volonterizma. Kada bi netko za svoj rad u MO-u dobivao plaću, ne bi morao raditi ostale poslove od kojih živi, te bi se na taj način mogao ozbiljno uhvatiti ukoštac s problemima svoje sredine – kaže Požar Perković. Profesionalizacija za sobom vuče redukciju, a redukcija reorganizaciju.

Sve to skupa ionako prati priču o smanjenju administracije i ukidanju županija i nepotrebnih općina. Iako predsjednici mjesnih odbora i članovi vijeća danas nisu u stalnom radnom odnosu, njihov rad košta. Nažalost, u većini slučajeva zbog nemoći da naprave konkretne pomake mjesni odbori se ‘štufaju’ i gube funkciju, a onda u manjku ideja i investicija, najviše plaćaju – građani.

 Broj stanovnika u mjesnim odborima

Boraja 249stanovnika

Brnjica 72 stanovnika

Brodarica oko 3000 stanovnika

Danilo 376

Danilo Biranj 442

Danilo Kraljice 104

Donje Polje 267

Dubrava 1185

Goriš 147

Grebaštica Gornja 303 stanovnika

Grebaštica, 937 stanovnika.

Jadrtovac, 171 stanovnika.

Kaprije, 189 stanovnika.

Konjevrate, 173 stanovnika.

Krapanj, 170 stanovnika.

Lepenica, 68 stanovnika.

Lozovac, 368 stanovnika

Mravnica, 70 stanovnika

Perković, 111 stanovnika

Podine, 26 stanovnika

Radonić, 79 stanovnika

Raslina, 567 stanovnika

Sitno Donje, 561 stanovnika

Slivno, 110 stanovnika

Vrpolje, 776 stanovnika

Vrsno, 67 stanovnika

Zaton, 978 stanovnika

Zlarin, 284 stanovnika

Žaborić, 479 stanovnika

Žirje, 103 stanovnika

 


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.