Šibenik ulagačima ponudio 20 terena različite namjene

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Vizija Šibenika 2030. godine u dokumentu Katalog investicijskih mogućnosti, objavljenom na internetskim stranicama Grada Šibenika, sažeta je u jednu rečenicu: ‘Šibenik će 2030. godine biti prepoznatljiv po poduzetništvu, zelenoj industriji utemeljenoj na naprednim tehnologijama te visoko obrazovanom stanovništvu.’ Da bi do 2030. godine Šibenik uistinu bio prepoznatljiv na navedeni način, strategija razvoja ‘Šibenika kao jadranskog centra zelenih industrija’, temelji se na tri stavke.

Na prvom su mjestu postizanja ovog cilja ‘zelene industrije’, odnosno razvoj ‘zelene energije’ proizvedene iz obnovljivih izvora, razvijanje znanja o novim tehnologijama u energetici i ekologiji, razvoj industrija dobrih za okoliš te energetska učinkovitost. Na drugom mjestu razvojne strategije Šibenika kao zelenog centra Jadrana je ‘zeleni turizam’ – turizam baziran na održivom korištenju prirodnih i kulturnih resursa, razvoju novih atraktivnih zona obnovom  dosad zanemarenih resursa te održivi razvoj kroz ekonomiju i ekologiju.
U konačnici, na treće mjesto razvojne strategije Šibenika postavljena je revitalizacija prirodnih i kulturnih resursa, osnivanje veleučilišta, uspostavljanje uvjeta za zapošljavanje i populacijski rast te valorizacija i očuvanje tradicije.
ŠTO NUDI KATALOG
Na 56 stranica Kataloga investicijskih mogućnosti, napisanih na engleskom jeziku, prilike za ulaganje kategorizirane su kao poslovno/industrijske i miješane zone (Podi, Gominjak, TEF), zone ugostiteljstva i turizma, kojih je 16, i konačno, poljoprivredna zona Konjevrate.
Pode, prvu investicijsku mogućnost predstavljenu u katalogu, Agencija za investicije i konkurentnost Republike Hrvatske u svibnju je proglasila najboljom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj. Šibenski gradonačelnik Željko Burić tom prilikom je rekao kako je zona potpuno infrastrukturno uređena, relativno blizu autoceste i urbanog centra, a bit će i prva hrvatska zona spojena na sustav odvodnje te kolektorski sustav. Pode su prepoznali ulagači pa je u tijeku izgradnja nekoliko objekata. Među ostalima, Tvrtka City Kebab d.o.o. na Pode će premjestiti proizvodni pogon iz Petrinje, Hidraulika Kurelja d.o.o., hrvatski proizvođač i serviser uređaja iz Stubičkih toplica također gradi proizvodnu halu, a pri samom završetku je izgradnja proizvodne hale s upravnim dijelom i izložbenim prostorom u zoni Podi, koju gradi Kless d.o.o, s ciljem stvaranja preduvjeta za organizaciju procesa obrade prirodnog kamena. Inače, teren u zoni Podi može se otkupiti od Grada Šibenika u čijem je vlasništvu, a kao jedan od uvjeta postavljenih budućim investitorima je minimum od 20 posto zelene površine.
Zona Gominjak, površine 130 tisuća m2, bivša je vojna zona s napuštenim objektima. Teren je predviđen za izgradnju stambenih i poslovnih objekata s pripadajućim sadržajima, razvoj ugostiteljstva i turizma, prometne i komunalne infrastrukture, sporta i rekreacije, groblja ili građevina za vjerske aktivnosti.
U siječnju 2015. godine na sjednici Gradskog vijeća usvojen je plan uređenja zone Brodarica – Gominjak koji predviđa suvremeno naselje visokog standarda stanovanja i kultivirane javne površine. Kako je definirano u Detaljnom planu uređenja, izgradit će se i shopping centar koji će biti dostupan i vanjskim korisnicima, a uključivao bi javne sadržaje poput restorana, specijaliziranih dućana, wellness & SPA centar, teretane, sadržaje za djecu i slično. Investitor u projekt je britanska tvrtka Woodsford vile d.o.o
Među navedenim ograničenjima u Katalogu, dozvoljeno je kultiviranje zelenih površina u vidu pješačkih i biciklističkih staza, površina za sport i rekreaciju te igrališta.
POTENCIJAL TEF-A
Teren TEF-a, bivše Tvornice elektroda i ferolegura, površine je 430.000 metara četvornih i u vlasništvu je Grada Šibenika. Kako je predviđeno u Katalogu investicijskih mogućnosti, buduća svrha mu je miješana turistička/stambena zona. Iako se radi o nesumnjivo atraktivnom terenu, prostor nekadašnjeg TEF-a ipak se ne čini toliko privlačan ulagačima kao zona Gominjak. Kako je objasnio gradonačelnik Burić, održan je sastanak s predstavnicima institucija koje imaju određena potraživanja prema TEF-u kako bi se utvrdilo koliki je uistinu dug i na koji ga se način može sanirati. Najveći vjerovnici su Ministarstvo financija, Carinska uprava i Ministarstvo gospodarstva. Gradonačelnik je rekao da otpis duga nije opcija.

– Među svim ostalim opcijama najvjerojatnija je ona da ćemo, kad se konačno podvuče crta pod iznos dugovanja, državnim institucijama ponuditi da s nama uđu u investiciju u udjelima koji su adekvatni dugovanju – zaključio je Burić.
Također, gradonačelnik je još u rujnu najavio da će Grad Šibenik raspisati međunarodni tender za investitore za 43 hektara velik teren bivše tvornice. Natječaj će za investitore biti neobvezujući, a osim što će pokazati koliko je ogroman teren u centru grada doista atraktivan za investicije, dat će naslutiti i kakvi bi sve sadržaji bili interesantni i poželjni, objasnio je gradonačelnik.
U Katalogu se nudi 16 zona vezanih za razvoj ugostiteljstva i turizma. Na investiranje se nude Jadrija, Ivanal – Lozovac, Jadrtovac – Morinje, Jasenovo, Kaprije, Martinska, Podsolarsko, Žirje (Tratinska Mikavica), Zlarin s puntom Oštrice, vojnom zonom i kućom Vesne Parun, Zaton – Lutnoge, Raslina, Šparadići, Kakan i Sveti Petar.
Jadrijski teren površine 78 tisuća kvadrata u privatnom je vlasništvu, a predviđen je za gradnju kampa ili auto – kampa s maksimalnim kapacitetom od 615 ležajeva. I Ivanal, Jadrtovac, Jasenovo, Kaprije, Podsolarsko, Žirje, zlarinska punta Oštrica i Zaton u privatnom su vlasništvu. Za navedene terene, Katalogom je predviđena gradnja smještajnih objekata u vidu hotela, vila, kampova ili auto kampova s pripadajućim sadržajima. Među ostalima, postavljena su ograničenja u vidu maksimalnog broja ležajeva i zelenih površina.
U vlasništvu Grada Šibenika je teren na Martinskoj i kuća Vesne Parun, a oboje su predviđeni kao potencijalni turistički kapaciteti. Nešto je kompliciranija situacija s vojnom zonom na Zlarinu koja je u vlasništvu države, šibenske biskupije te privatnom. Tereni u Raslini, Šparadićima, Sveti Petar i Kakan u privatnom su vlasništvu, i namjena im se zna tek okvirno, dok će se novim konstrukcijskim planovima detaljnije utvrditi mogućnosti i ograničenja gradnje.
POLJOPRIVREDA U KONJEVRATIMA
Konjevrate se nalaze unutar prostornog plana Nacionalnog parka Krka kao zona specifične namjene. Šume ne mogu mijenjati namjenu, osim ako deforestacija nije nužna za gradnju infrastrukture definirane, kako piše u Katalogu, planovima viših instanci. S druge strane, zemlja loše kvalitete može biti pošumljena. Također, moguće je planirati navodnjavanje u skladu s planom navodnjavanja za Šibensko – kninsku županiju.
Teren Konjevrate, zadnja mogućnost za investiranje predstavljena u Katalogu, većinom je u državnom vlasništvu. U Konjevratima je, među ostalim, moguća gradnja objekata poljoprivredne namjene, farmi s pripadajućim kapacitetima, poljskih kuća, spremišta za alat i strojeve, skloništa za životinje, objekata za terapeutsko jahanje, benzinske postaje, ali i groblja i kapelice. Navedena ograničenja odnose se na visinu i površinu objekata. Farme tako ne mogu biti manje od jednog hektara, a najmanje 70 posto površine mora biti prekriveno kulturama koje se uzgajaju.
Osim poljoprivrede, kao ostale mogućnosti investiranja u zonu navedene su objekti s namjenom proizvodnje, trgovine, ugostiteljstva i turizma.
 


Pratite nas i na društvenim mrežama:

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.