Šibenik konačno dobiva novi hotel u staroj jezgri!

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Dino Karađole već je tri godine prvi čovjek šibenskog turizma. Na čelo gradske Turističke zajednice sjeo je krajem svibnja 2010. godine te, složit će se mnogi, modernizirao poimanje turizma u Šibeniku. S Karađolom smo na terasi Gradske vijećnice razgovarali o planovima u sezoni, projektima koji bi u gradu trebali unijeti novi dah i osvježiti turistički potencijal, ali i konstantnim problemima koji se, na pragu svake sezone, uvijek nanovo otvaraju.

STIŽE  NOVI HOTEL
Za početak, možete li nam kazati kako Šibenik ‘stoji’ u prva četiri mjeseca 2013. godine?
Puno bolje nego lani. Što se tiče samog travnja, ostvareno je 34.678 noćenja, što je šest posto više nego lani kada je ostvareno 32.845 noćenja. Kada govorimo o hotelima, Solaris je negdje na razini kao prošle godine, sa 25 tisuća noćenja, no ukupno hoteli i hosteli ostvarili su tri posto manje noćenja jer su neki od njih zakazali. Privatni smještaj napravio je 1.637 noćenja u odnosu na 1.451 iz 2012. godine, što je 13 posto više, dok je sam grad Šibenik, bez okolice,  napravio 19 posto više, sa 757 noćenja u travnju lani na skoro 900 ove godine što je jedan dobar, optimističan pokazatelj. Što se tiče prva četiri mjeseca, pokazatelji nisu realni jer govore o ogromnom povećanju što nije točno. Naime, kada je renoviran hotel ‘Ivan’ u Solarisu radnici su tamo i spavali, tako da ispada kako je Solaris napravio 46 tisuća noćenja u prva četiri mjeseca, ali od toga skoro pola otpada na radnike. Stoga, to nije relevantan podatak. No, u privatnom smještaju u gradu Šibeniku u prva četiri mjeseca lani je zabilježeno 1.631 noćenje, a ove godine 3.319, što je 200 posto više! Kroz četvrti mjesec nam dolaze stranci i traže smještaj, što nije bilo lani, niti otkad ja radim. To se nikada ovako rano nije događalo. Prošle godine, primjerice, Uskrs nije bio rano, kao ove godine, vremenski uvjeti su bili pogodniji, ali rezultati su bili slabiji.
Zašto?
Hrvatska, a s njom i Šibenik turistima postaju sve interesantniji. Uložili smo u marketing, Šibenik se već polako profilirao. Nije kao nekada. Pogledajte ga sad i, recimo, prije pet- deset godina. To su drastične razlike. Možda mi svi nismo još uvijek zadovoljni, nisam ni ja, daleko smo mi od turističkog grada kakav bi volio da Šibenik bude, ali smo na putu da to budemo.
U 2011. godini Šibenik je prvi put u povijesti premašio brojku od milijun turističkih noćenja. Kome, ili čemu to možemo zahvaliti?
Kontinuiranom radu. Sve to je plod rada, ne samo turističke zajednice, već gradske uprave, raznih udruga, kulturnih institucija u gradu, pojedinaca…Ako čovjek živi od turizma, drugačije se ponaša prema njemu. Što nas se više bavi turizmom, mijenjamo sliku o njemu.
Dakle, sada možemo očekivati sve iznad milijunskih brojki?
Možemo, možemo. Ali uvijek je tu onaj problem što kapaciteti u gradu ne rastu. Ove godine dobit ćemo stotinjak novih kreveta, ali i dalje nemamo velikih hotelskih povećanja. Krajem ove godine bi se, po najavama, trebao raditi hotel u Mandalini, nadam se da će krenuti…Imamo i naznaku prvog malog hotela u Šibeniku, nisam pričao s investitorom pa nemam informaciju iz prve ruke, ali riječ je o lokaciji između hotela Krka i stare pošte, bivšim prostorima Revije, gdje će se nadograditi dva kata i dobit ćemo hotel od 50-ak kreveta s garažom. Ali bit će hotel, a ne hostel. Takvih malih hotela u Splitu ima puno i to je i nama cilj jer Šibenik, u ovom užem dijelu, nažalost, koncepcijski nema prostora za neke veće  građevinske zahvate. Drugi problem je što mnogo objekata u staroj gradskoj jezgri koji su pogodni za smještajni kapacitet, ima disperziju vlasništva. Imamo objekata koji imaju deset vlasnika i postoje investitori koji bi u njih ulagali, ali nemoguće je okupiti vlasnike.
Postoji li neko mjesto, izvan samog Šibenika koje doživljava turistički ‘boom’?
Pa svi doživljavaju, od Žaborića do Rasline, ali, eto mogu izdvojiti da smo prvi put ove godine u proračun uvrstili Dubravu i Danilo. U Dubravi već imamo desetak registriranih iznajmljivača što je pokazatelj da se i ona koja je dio grada Šibenika, ali je totalno različita, može turistički pokrenuti. Obišao sam neke od tih privatnih smještajnih kapaciteta i seoskih gospodarstava stvarno su krasni, to su velike kuće s okućnicama i mislim da je to jedna skroz dobra priča. Drago mi je što se Dubrava polako okreće tome.
U kojoj je fazi projekt Raspršenog hotela koji je javnosti prezentiran u veljači?
Sutra, 15. svibnja bit će održana skupština kako bi se osnovala udruga koja će okupiti privatne iznjamljivače stare gradske jezgre. Grad je dao prostor, tamo ispod Medulića, gdje će biti recepcija Raspršenog hotela, a turistička zajednica će pomoći u uređenju prostora, a kasnije i marketinški u stvaranju vizuala, materijalima… Iznajmljivači su spremno prihvatili ideju jer su shvatili da im to može samo pojačati buking, i dalje će raditi samostalno, ali ovo im može samo nadopuniti popunjenost i produžiti sezonu. Ovaj sistem već postoji, ali po prvi put se uvodi u Hrvatskoj. Postojat će centralni buking preko kojeg će se moći vidjeti stanje popunjenosti svakog iznajmljivača i dobro je što će se  kroz projekt Raspršenog hotela  moći smjestiti velike grupe turista tako što će ih se rasporediti kroz desetak apartmana.
Na koji način planirate uključiti obrtnike, ugostitelje…?
Oni se moraju uključiti jer projekt Raspršenog hotela podrazumijeva pružanje paketa usluga. Dakle, turist dobiva kompletnu ponudu od smještaja, hrane do parkinga.
Plaža Banj svakako je podigla ljestvicu turističke raznolikosti Šibenika, no jesmo li na tome stali kada su gradske plaže u pitanju?
Ne znam što će se dalje s plažom Banj događati, ali nadam se da će se širiti dalje prema Batiželama jer za to ima i mogućnosti. Osim toga, to je premalena plaža s obzirom na potražnju… Tu je i gradska plaža Jadrija koja se uređuje i valorizira. Bilo bi logično i da se uredi Martinska i profunkcionira kao nekada.

DUBRAVA OTKRILA TURIZAM
Pri kraju su radovi na uređenju šetnice kroz Kanal sv. Ante, neosporno je kako će i taj projekt dati novi zamah šibenskom turizmu?
Vidjeli ste samo na primjeru domaćih ljudi, koliko su se šetali, koliko se interesiraju. Otvara nam se poptuno novi prostor koji je iznimno turistički atraktivan. Sada radimo na valorizaciji pećine i kapelice sv. Ante, a tu je još niz objekata, tzv. tureti koji su bili na ulazima u kanal, pa tvrđava sv. Nikole koja je kruna svega toga i koja je, po meni, turistički najvrjedniji objekt u Šibeniku. Nedavno smo bili u Zagrebu na sajmu avanturizma da vidim koje oblike turizma možemo uklopiti u tu priču. Evo, javili su se prvi poduzetnici s kajacima koji bi vozili ture s plaže Banj kroz kanal, mogli bi zatim iskoristiti stijene za climbing, potom bickilizam…Otvara se puno toga.
Spomenuli ste tvrđavu sv. Nikole kao krunu šibenskog turizma koja će i ove sezone zjapiti bez namjene?
Nadam se da će je Grad dobiti čim prije na upravljanje, jer je ona sad u najgorem stanju. Što se mene tiče, ja bih je najradije zatvorio za posjetitelje jer je ova pat pozicija najgora, budući da se stalno devastira…
Kada bismo stavili na papir koliko je Šibenik izgubio što tvrđavu godinama nije imao pod svojim okriljem i što ona nema nikakvu namjenu, o kojim bismo ciframa govorili…
To je nemjerljivo. Da je sve išlo svojim tijekom, kako je trebalo, mi smo u ovoj situaciji u kojoj smo sada mogli biti odmah poslije rata. A gdje bismo sada bili? Uži dio grada, dakle bez okolice, imao bi 35-36 tisuća noćenja…Kada budemo na 100 tisuća noćenja onda ću biti zadovoljan i kada svi, više-manje budu živjeli od turizma.
Postoji li po vama još neki objekt, mjesto koje nismo dovoljno iskoristili?
Stara gradska jezgra. To stalno ponavljam, ona je naš najjači resurs i potencijal. Odnos domaćih ljudi i stanovništva je jako loš, pritom mislim na devastaciju prostora, materijale, inkartavanja, klime, fasade…Mi moramo shvatiti da je to naš glavni proizvod i da turisti u Šibenik dolaze isključivo radi nje.
Kada već govorimo o odnosu lokalnog stanovništva, kako riješiti problem što još uvijek ima onih Šibenčana koji nisu oduševljeni kasnonoćnim ljetnim svirkama, galami…
To ćemo riješiti u hodu, kako Šibenik bude rastao kao turistički grad, tako će se ljudi prilagođavati situaciji i postat će fleksibilniji. Već je sada bolja situacija nego prije tri, četiri godine, ljudi su to nekako shvatili. Normalno je da i mi, sa svoje strane, program pokušavamo njima prilagoditi, u staroj jezgri puno je starijeg stanovništva koji nemaju gdje otići.
Hoćemo li i ovog ljeta imati koncert u Docu u organizaciji TZ-a?
Koncert će svakako biti, ali ne mogu još ništa govoriti jer nije potpisan ugovor, ali radi se o jednom velikom imenu. Bit će, dakle, jedan veći koncert i jedan manji na Banju ili u Docu. U sklopu Festivala dalmatinskih šansona pokušat ćemo dovesti jedan irski bend, plus niz manjih događanja.
Budući da se već udomaćio izraz Šibenik – grad festivala, možemo li taj brend i zaštititi?
Činjenica je da smo mi grad festivala. Jesmo mali, ali 17,18 festivala je za hrvatske pojmove velika brojka. Smatram da  mi u Šibeniku imamo bolji kulturno-zabavni program negoli neki veći gradovi u Hrvatskoj. Mi nismo konkurencija ni Vodicama ni Primoštenu, ali je nama cilj da turisti iz cijele županije dolaze u Šibenik, posjetiti našu povijesnu baštinu i koncerte. Dakle, cilj nam je privući ih na izlet u Šibenik, u kulturno središte županije.

PROJEKTI PRED SEZONU :

– prezentacija virtualnog 3D vodiča: tri kratka filma o katedrali sv. Jakova koju će virtualnom tehnikom pričati njezin graditelj Juraj Dalmatinac

– uređenje dva nova turistička ureda, na otoku Žirju i Jadriji

– jednom tjedno gradska straža nastupat će ispred katedrale

– jednom tjedno nastup glazbenika ispred crkve sv. Barbare

– nakon označavanja povijesnih detalja u staroj jezgri, označiti 20-ak šibenskih palača

– na Apple Store dodati sve prospekte šibenskog TZ-a kako bi ih gosti mogli preuzeti

– namjera : postaviti tablu dobrodošlice ‘Welcome to Šibenik’ između Minerske i tvrđave sv. Nikole


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.