Kakvoća mora na šibensko-kninskim plažama svake godine sve je bolja. Sudeći prema ispitivanju Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, čija su mjerenja kakvoće mora u cijeloj Hrvatskoj dostupna kontinuirano na internet stranicama Ministarstva zaštite okoliša, Šibensko-kninska županija ima uglavnom more izvrsne kakvoće. Od ukupno 92 uzorka uzeta na potezu od Murtera do Primoštena, početkom srpnja čak 88 ih je bilo izvrsno, a 4 su bila dobra. Sudeći po istim mjerenjima, zadovoljavajućih i nezadovoljavajućih uzoraka posljednjih godina uopće nije bilo. No, iskustvo pokazuje ipak nešto drukčiju sliku. Mjerenjima unatoč, udruga Plavi val zadužena za zaštitu okoliša, prava potrošača svake godine dobije barem nekoliko pritužbi na pojedine vlasnike apartmana i ugostitelje koji septičke jame običavaju isprazniti u najbližu uvalu.
– Ne žele platiti čišćenje jame, pa preko noći sadržaj obično izbace u more, odnosno u uvalu u kojoj se sutradan kupaju oni i njihovi gosti. Tako što najčešće se događa na potezu južno od Šibenika, prema Primoštenu. U mjestima Bilo i Grebaštici imali smo konkretne pritužbe, zbog kojih smo zvali i policiju da intervenira – kaže Erika Baranović Popović iz udruge Plavi val.
U AMBULANTI NA BRODARICI BEZ PROBLEMA
U policiji pak kažu da na teren nisu izlazili. U lokalnoj ambulanti koja pokriva područje od Brodarice do Šparadića, srećom, nije bilo nikakvih pritužbi na potencijalna oboljenja.
– Bilo je nekoliko slučajeva enteroviroza, koje su uobičajene na odmorima. No, to nema nikakve veze s pražnjenjem septičkih jama – rekao je Milan Frižak, liječnik u ambulanti na Brodarici.
Ove godine dojava još nije bilo, no sezona je tek počela. Predsjednica Plavog vala kaže kako se turistički radnici ipak sve više discipliniraju, pa incidenata ima sve manje. Zasad najproblematičniji faktor u onečišćenju mora još uvijek su jahte.
– Prošle godine snimili smo u Mandalini jahtu kako u more ispušta otpadne vode i fekalije. Poslali smo snimku inspektorima, no oni su reagirali tek 12 sati kasnije, tvrdeći kako tamo onečišćenja više nema – kaže Erika Baranović Popović.
JAHTE SVE VEĆI ZAGAĐIVAČI
Poseban problem je Zlarinski prolaz, u koji jahtaši običavaju ispustiti otpad, zagađujući more Zlarinjanima. Nezainteresirano je Ministarstvo zaštite okoliša, koje je na pritužbe odgovorilo kako ne postoji način da se jahtaše uhvati na djelu i kazni.
– U inozemnim marinama problem su riješili pomoću ugrađivanja obaveznih bojila u odvod jahti, pa se točno vidi kada brod ispušta sadržaj u more i onda ne može proći nekažnjeno. Nama nedostaju i strože kontrole – smatra Erika Baranović Popović.
Sve to vjerojatno se odražava na čistoću brojnih plaža. Međutim, Republika Hrvatska nema propise koji bi regulirali pitanje ekologije, ali i upravljanja plažama. Posljednji Pravilnik o morskim plažama donesen je 1995. godine. Propisuje da je korisnik uređene i prirodne plaže dužan osigurati sredstva za spašavanje kupača i potreban broj spasioca, a uvjete određuje teritorijalno nadležna lučka kapetanija ili ispostava. Prema Pravilniku plaže mogu biti uređene i prirodne ali je njihov pojam i značaj vrlo neprecizno definiran. Pravilnik se nikada nije u cijelosti primjenjivao te ga je pravna struka u velikom dijelu osporavala i opravdano kritizirala kao neupotrebljivi pravni akt. Upozoravano je na potrebu donošenja temeljitog i preciznog propisa koji bi definirao vrste morskih plaža, standarde na plažama, kao i modele gospodarskog korištenja uključujući ograničenje opće uporabe pomorskog dobra. Nažalost, to se nije dogodilo.
