Ministarstvu pravosuđa će, procjenjuje se, do kraja godine nedostajati oko 100 milijuna kuna potrebnih za redovni rad sudova, državnih odvjetništava i zatvorskog sustava. Ministarstvo je nedavno objavilo alarmantan podatak kako su već u prvih osam mjeseci ove godine svih 15 županijskih sudova u Hrvatskoj potrošili novac koji je bio predviđen za troškove vještačenja i zastupanja pred sudovima siromašnijih građana. Zbog financijskih problema u koje je zapao pravosudni faktor pričalo se i o racionalizaciji Županijskih sudova u Hrvatskoj, kakva se provodi u ostalim državnim institucijama, a vodeći se institucionalnom provincijalizacijom koja je zahvatila šibensko-kninsko područje, provjerili smo kako se u tu sliku uklapa šibenski Županijski sud.
Ukoliko se do kraja godine dogodi veliko kriminalno djelo s izuzetno teškim posljedicama koje zahtjeva skupa vještačenja, poput slučaja Antonije Bilić ili kornatske tragedije, Županijski sud u Šibeniku mogao bi se naći u financijskim problemima. Ukoliko, pak, sve bude kao i dosad sud će proračunsku godinu završiti s pozitivnom nulom. Ukratko, zbog besparice i Šibeniku prijeti ‘paraliza suđenja’, ali samo u novim velikim predmetima. Sažeo je tako predsjednik Županijskog suda u Šibeniku Sanibor Vuletin dodavši da, unatoč proračunu koji je s lanjskih 9,624 smanjen na 8,480 milijuna kuna, trenutno posluju bez problema i odricanja.
MANJE NOVCA
– Financijska situacija je kompleksna, proračun nam je smanjen za gotovo 1,3 milijuna kuna. Kako smo uštedjeli? Gotovo 6,5 posto na poziciji zaposlenih, odnosno upošljavanju preko mjera Vlade RH, i 28 posto na materijalnim rashodima. Naime, od 1. rujna prošle godine kazneni postupak prešao je na Županijsko državno odvjetništvo, a s tim i dio skupih vještačenja. Međutim, da se dogodi nešto veliko i nepredviđeno, morali bismo zatražiti dodatan novac od Ministarstva – objasnio je Vuletin. Saznanja o rezanju plaća sudaca, smanjenju naknada za dežurstva, pa i broja zaposlenih zasada nema.
– Dežurstva popodne, vikendom i u dane blagdana su u prirodi posla nužna i po Zakonu obvezna. Ne znam hoće li država mijenjati nešto u pravilniku o dežurstvima, to morate pitati Ministarstvo i Vladu. Međutim, za primjer, dežurstvo suca, zapisničara i vozača Županijski sud godišnje stoji 39,127 kuna, pa tu ne bi ni bilo neke uštede – dodaje Vuletin. Protivi se regionalizaciji sudstva, odnosno mogućem pripajanju Županijskog suda u Šibeniku nekom drugom sudu.
DJELUJU 107 GODINA
– Tradicija sudovanja u Šibeniku je duga. Godine 2005. proslavili smo 100 godina izgradnje sudske palače. Sada reorganizacija, pripajanje… Kad bi se mene pitalo, nikad ne bih pristao na to. Potreba za Županijskim sudom u Šibeniku je opravdana, koeficijent ažurnosti nam je visok, odnosno broj zaostalih predmeta ne prelazi četiri-pet mjeseci. Kaznene predmete gotovo potpuno rješavamo s malim odstupanjima, nešto više posla je u građanskom odjelu sa 1,300 predmeta u zaostatku, ali sve svemu, ja sam zadovoljan sa služnošću Suda – zaključio je Sanibor Vuletin.
