– Bilice više nisu, što su nekad bile, zadnja rupa na nečijoj svirali. Sva sela i zaseoci, a ima ih 18, dobila su javnu rasvjetu, pitka voda nekada je išla otrovnim salonitnim, azbesntnim cijevima, a danas teče duktilnim cijevima. Telefonski kabeli koji su nekada bili razvučeni po drvenim stupovima, danas su ukopani u zemlju, asfaltirali smo putove, osigurali nekoliko novih trafostanica, otvorili Turistički ured, ambulantu… Ukratko, učinili smo sve da dignemo kvalitetu života u našoj mladoj Općini – ističe Davor Ćaleta Car, načelnik općine Bilice. Tvrdi, učinili bi oni i više da je novca i da ih državna vlast nije stopirala u nekim projektima.
MALO NOVCA
– Općinski proračun ‘težak’ je šest milijuna kuna, a mi smo posljednjih nekoliko godina potrošili samo osam milijuna kuna za otkup 12.460 metara četvornih terena i za izvedbenu, projektnu dokumentaciju za gradnju nove škole. Da smo znali da će sve stati, tim bismo novcem izgradili vrtić jer imamo preko 100 djece koje roditelji svakodnevno voze u gradske ili privatne vrtiće u Šibenik. A što se škole tiče, iskreno, nadam se, da će nekim ljudima doći pamet u glavu te da će škola ipak jednom biti sagrađena – priča nam Ćaleta Car. Bilice vidi kao buduće turističko središte, posebno kad se izgrade luka za otvoreni promet i športska luka.
– Do kraja godine ćemo dobiti lokacijsku dozvolu za uređenje lungo marea i luke za javni promet u uvali Stubalj, to bi trebalo preporoditi Bilice. Mjesto bi dobilo 200 vezova u Luci otvorenoj za javni promet, te 200 u sportskoj lučici za domicilno stanovništvo. Osim toga, preko Prokljanskog jezera svakodnevno prema Skradinu prođe od 800 do 1000 brodova, zamislite da se bar dio njih zaustavi u Bilicama – kaže Davor Ćaleta Car.
PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Projekt je vrijedan nekih 50 milijuna kuna, a načelnik se nada da će to otvoriti i prijeko potrebna radna mjesta. Osim gradnje osnovne škole i vrtića, dugoročno Općina planira sagraditi i starački dom te sportsku dvoranu.
Podsjetimo, Općina Bilice spada u manje općine i zauzima površinu od 25,66 kilometra četvorna, što čini 0,86 posto sveukupne površine Šibensko-kninske županije. Od Šibenika kao administrativnog središta odvajaju se 2002. godine i postaju samostalna općina, koja danas ima preko tisuću domaćinstva, što je gotovo duplo nego prije dvadeset godina.
