RIBARI SLOŽNI: Veletržnica ribe Tribunj izgurat će nakupce monopoliste!

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Iako je Europska komisija dala rok do svibnja 2015. godine, najvjerojatnije do konca tekuće godine trebala bi i službeno profunkcionirati Veletržnica ribe u Tribunju, čiju je izgradnju još 2007. godine pokrenula tribunjska Ribarska zadruga Adria u suradnji s lokalnim vlastima.Ova velika investicija ukupne vrijednosti devet milijuna kuna, od čega najveći dio osiguravaju europski fondovi, u najvećem je dijelu već zaključena. Objekt je završen, dostavljeni su gotovo svi potrebni elementi – hladnjače, aukcijska oprema, vage za kamione i sve ostalo što je potrebno da sustav profunkcionira, a čeka se još samo odobrenje od HACCP-a koji treba izdati atest da Veletržnica zadovoljava standarde, budući da je riječ o objektu u kojem se barata hranom. Ova investicija, navezana na ribarski gat koji je dodatno proširen za iskrcaj ribe i njezin transport, čini u Hrvatskoj jedinstven sustav ribarske infrastrukture koji za cilj ima regulaciju tržišta ribom i cijena ribljih proizvoda, kaže Robert Popov, upravitelj tribunjske RZ Adria. O tome koliko je projekt Veletržnice ribe u Tribunju značajan svjedoči i činjenica da je upravo on donio Hrvatskoj bolju pregovaračku poziciju s Europskom komisijom, te je 2008. godine odblokirao pregovore na poglavlju ribarstva, naglašava Popov. No, u realnom sektoru, projekt će riješiti brojne probleme koji su veliko breme hrvatskim ribarima.

PRENISKA CIJENA

Preko ribarske luke Tribunj lani je na tržište plasirano preko tri tisuće tona ribe, kaže Popov. Po sadašnjim hrvatskim cijenama ta količina na tržištu stajala bi 24,5 milijuna kuna, no u Italiji, zbog nakupaca koji radi nepostojanja reguliranog tržišta podižu cijene, ta bi se količina platila 57,9 milijuna kuna. Upravo je ta ogromna cjenovna razlika, drži Popov, jedan od najvažnijih razloga iz kojeg tribunjska Veletržnica mora proraditi i iz kojeg se trebaju aktivirati svi slični projekti duž hrvatskog dijela jadranske obale, pa čak i oni koji su u određenom trenutku zabilježili neuspjeh.

– Naš je osnovni cilj regulirati tržište ribe, ali i cijenu robe. Danas imate situaciju da riba ne dolazi do kupca, već dva ili tri nakupca manipuliraju robom i cijenama. Oni od ribara ribu kupuju jeftino i preprodaju skupo i njima nije u interesu otvorenje Veletržnice koja bi uvela red, otvorila prostor ribarima za plasman proizvoda do krajnjih kupaca i podigla na realnu razinu cijenu ribe. Nama kao državi nije u interesu postojeći sustav, niti činjenica, koja je postala realnost, da se čak 30 posto od čitavog ulova uopće ne evidentira u statistici, a riječ je uglavnom o najcjenjenijim ribljim primjercima – napominje Popov. Kako bi ilustrirao koliko bi red koji bi uspostavila Veletržnica na tržištu ribom pogodovao samim ribarima, Popov spominje primjer koji je zadruga Adria izradila proučavajući ulov samo jednog ribarskog broda. Danas, u sustavu kojim manipuliraju nakupci ribarski brod ostvaruje godišnji profit od oko 567 tisuća kuna, a uspostavom reda kroz Veletržnicu taj bi se iznos na iste količine ribe podigao na 1,2 milijuna kuna.

U RZ Adria svjesni su činjenice da Veletržnica mora biti održiv projekt. Nije cilj, kaže Popov, crpiti proračun, već osigurati samostalno poslovanje ali i daleko bolju cijenu ribe na tržištu koja će, nastavlja, rasteretiti i državu jer će smanjiti potrebu za izdavanjem ribarskih poticaja. Zato će u RZ Adriji inzistirati na strogim pravilima funkcioniranja Veletržnice.

PUT ROBE DO KUPCA

Veletržnica ribe funkcionira na taj način da uspijeva prodati količinu ulova koja se ulovi po najboljoj cijeni i bez posrednika, a da bi to uspjelo mora imati što širi krug kupaca. To se može ostvariti jedino ako potencijalni kupac može lako doći do podatka o količinama, strukturi, pecaturi i, najvažnije, o dopremi ribe do njega u bilo kojem trenutku. Tribunjska veletržnica je zamišljena na način da osigura logistiku ne samo ribarima iz Tribunja, nego svim ribarima iz Šibensko-kninske županije i susjednih županija, te svim ostalim ribarima koji vrše ribolov na području srednjeg Jadrana i koriste našu luku za iskrcaj ulova – pojašnjava Popov. Prodaja bi se, nastavlja, trebala odvijati po dva modela – klasična dražba koja će se odvijati u prostorima Veletržnice ‘na viđeno’, te će se licitirati po principu najviše ponude, te kupnja putem elektronskog očevidnika u koji će ribari svakodnevno unositi informacije o količini i vesti uložene ribe, a kupci logirani na sustav moći će on line naručiti što im je potrebno.

Zbog svega navedenog, o važnosti ovakvih projekata, smatra Popov, ne treba dvojiti jer su oni regulatorni i pravični za struku, a time bi se, nastavlja, trebali voditi i mjerodavni u ocjeni ovog projekta i svih ostalih projekata navezanih na tribunjsku veletržnicu.


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.