Šibenik nema crnih prometnih točaka, ima tek potencijalno neuralgična mjesta koja mogu biti problem u vršnom prometnom opterećenju, i to posebice u vrijeme dolazaka i odlazaka radnika s posla, u vrijeme marende, završetka rada trgovina i tijekom turističke sezone – jednoglasni su u ocjeni šibenska prometna policija i prometni stručnjaci.
Međutim, dok Edi Pervan, voditelj odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU šibensko-kninske, za nesreće krivi uglavnom vozače koji ne poštuju prednost polaska, zanemarujući i pravilo držanja razmaka među automobilima, prometni stručnjak dr. Zdravko Peran uzroke nesreća vidi i u nedovoljnoj i neodgovarajućoj prometnoj signalizaciji na prometnicama, te lošoj protočnosti prometa kroz grad.
NEURALGIČNE TOČKE
– Potencijalno neuralgične točke mogu biti mnoga mjesta u gradu, ali najizglednija su na Poljani zbog slabe protočnosti prometa, na Meterizama, na Vanjskom i autobusnom kolodvoru zbog prevelikog broja parkiranih automobila, zatim kod Jadranske banke gdje se parkiraju autobusi pa ih moramo stalno tjerati itd. Unatoč svemu tome mi i dalje imamo odlučnu prometnu situaciju u gradu. Doduše, jedan od razloga jest i što se u Šibeniku ne može prebrzo voziti – navodi Edi Pervan. Tvrdi da među građanima općenito ne postoji prometna kultura te da se često događa da pješaci maltretiraju vozače.
– Od rive do vatrogasnog doma imate ukupno 13 pješačkih prijelaza, pa opet naši sugrađani prelaze cestu tamo gdje to nije dozvoljeno. Kako riješiti ovaj problem? Jedino represijom. Vjerujte, policija to radi, kažnjava Šibenčane novčanom kaznom od 300 do 500 kuna, ali uzalud. Teško je mijenjati navike građana – priča Pervan.
Šibenski prometni vještak dr. Zdravko Peran tvrdi da treba postaviti više semafora ‘koji se pale samo na dugme’, odnosno po potrebi pješaka, a zagovara da se na samom kolniku uz pješački prijelaz postavi i svjetlosna signalizacija kako bi vidljivost zebre bila što bolja.
– Grad Šibenik je prepun pješačkih prijelaza koje se malo ili nikako koriste, stoga bi trebalo pratiti navike građana i pješačke prijelaze stavljati tamo gdje pješaci stvarno prelaze cestu. Evo, interesantno je kako najviše pješaka strada kod Sportske dvorane gdje imate podvožnjak. Stoga se postavlja pitanje zašto ga nitko ne koristi – upućuje Peran. Oba se prometna stručnjaka slažu da bi što prije trebalo zaobići Jadransku magistralu. Kada je 1967. godine građena, ta se prometna žila kucavica nalazila van svakog naseljenog mjesta, a danas ta državna cesta spaja sjever i jug obalne Hrvatske, te prolazi kroz brojna naseljena područja. Na šibensko-kninskom području zbog gustog su prometa na Jadranskoj magistrali posebice ugrožena naselja Brodarica, Žaborić i Grebaštica.
JADRANSKA MAGISTRALA
– Kada se prije 45 godina gradila magistrala, svi su htjeli da im cesta bude blizu kuće, a danas je priča drugačija. Naselja se šire, a nekadašnje državne ceste se pretvaraju u gradske prometnice, ali statusom ostaju državne ceste. Još smo turistički tranzitna destinacija kroz koju ide sav promet na jug, što dodatno pojačava problem – zaključe prometni dvojac. Prometni problem Brodarice, o kojem nijedan od stručnjaka ne spori, može se riješiti samo izgradnjom zaobilaznice preko Jadrtovca. No, u šibenskoj gradskoj upravi, gdje smo zatražili odgovor na pitanje što poduzimaju kako bi riješili problem na najkritičkinjim i prometno frekventnim mjestima na Jadranskoj magistrali, o svemu ovome nisu mnogo razmišljali. Odgovornost su prebacili na druge institucije i kratko saželi:
– Jadranskom magistralom ne upravlja Grad Šibenik već su nadležne Hrvatske ceste.
Dok u Gradu Šibeniku prebacuju lopticu, iz Tisnog se najavljuje gradnja zaobilaznice koja bi riješila problem čvorišta na Kapeli, a iz Vodica također stiže najava o gradnji zaobilaznice koja bi dokinula probleme vodičkog rotora i odmaknula gusti promet iz središta grada.
Na šibensko-kninskom potezu Jadranske magistrale nalazi se i, prema mišljenju nekih prometnih stručnjaka, jedna od 30 najopasnijih točaka čitave dionice te državne ceste. Riječ je, dakako, o zavoju u Mrzloj vali pored Žaborića, gdje je u nekoliko godina poginulo dvoje pješaka.
– Problem s tom cestom je što se nalazi u usjeku i pod nagibom, prelazi preko nasipa i još ima punu liniju, pa svi vozači, kada iz Mrzle vale na Jadransku magistralu izlaze prema Šibeniku, u biti krše zakon. Drugi problem je prebrza vožnja. Svi koji su tamo poginuli u vožnji, a bilo ih je, vozili su neprilagođenom brzinom. Dozvoljeno je 60, a vozili su tko zna koliko – zaključuje Zdravko Peran. Oba poginula pješaka na tom kobnom mjestu stradala su zbog prelaska ceste prilikom bacanja smeća, pa je prometna policija intervenirala i zamolila Gradsku čistoću da premjesti kontejnere za komunalni otpad. Od tada, na sreću, nema poginulih.
– Morate znati da je u 98 posto prometnih nezgoda kriv čovjek, ako postoji ograničenje brzine treba ga poštovati – rezimirat će Edi Pervan i podsjetiti na koncu na crnu statistiku – tijekom prvih devet mjeseci ove godine na šibensko-kninskim prometnicama evidentirano je 629 prometnih nezgoda, 18 osoba je poginulo, 108 je teže i 279 osoba je lakše ozlijeđeno.
Grad zaboravio maknuti zebru na Baldekinu
Mnogi su primijetili na se na Baldekinu, u blizini ljekarne još uvijek nalazi inače brisani pješački prijelaz, koji ne zbunjuje samo vozače, nego i pješake. Upitali smo gradskoj upravi zašto nisu riješili ovaj problem.
– Cesta na kojoj se nalazi pješački prijelaz bila je državna cesta, potom županijska, a tek od nedavno je pripala Gradu na upravljanje, stoga je i razumljivo da Grad nije mogao uredovati na tom području. Naime, sva prometna signalizacija, pa tako i pješački prijelazi, ne mogu se izbrisati, već je potrebno frezati asfalt, kako bi se boja uklonila, te potom ponovno asfaltirati navedeno područje. Prometna signalizacija na cesti se uklanja prebojavanjem tamne boje, no uslijed velikog prometa ona se zna izbrisati, te se na kolniku ponovno pojave konture pješačkog. Grad Šibenik će provjeriti stanje s navedenim pješačkim i ukoliko ga je uistinu potrebno ukloniti, to će i biti učinjeno – priopćili su iz Upravnog odjela za komunalnu djelatnost grada Šibenika.
Prometna studija: tunelom od Vesla do Šubićevca
Prometnu studiju za Grad Šibenik izradio je IGH u siječnju 2008. godine, a koštala je 774.000 kuna. Na pitanje zašto gradske vlasti nisu koristile neke od predloženih rješenja odgovaraju:
– Valja istaknuti da se studijom predlažu i definiraju smjernice prometnog razvoja, a ne konkretna rješenja. Studija je temelj prometne strategije, pomoću koje se izrađuju kratkoročni, srednjoročni i dugoročni planovi prometnog razvoja. Šibenik je prije nekoliko godina dobio prometnu studiju, a radio ju je Građevinski fakultetu u Zagrebu i on planira napraviti neke novosti u gradu Šibeniku – priopćili su iz ureda gradonačelnika grada Šibenika.
Prometni vještak dr. Zdravko Peran otkriva samo neke od bombastičnih prometnih rješenja te studije.
– Kroz grad je po studiji bio planiran tunel od Metalca do Vrulja, odnosno od Crnice do Drage. Naravno on bi bio podzeman jer mu to visinska razlika dozvoljava. Od Vesla do Šubićevca predložena je gradnja drugog tunela, a kako grad Šibenik planira biti jaki turistički centar, uvođenje žičara koje bi povezale sve četiri tvrđave uvelike bi rasteretilo promet u gradu Šibeniku. Naravno, u skladu s razvojem tehnologija trebao bi se razvijati i Krešimirov grad, pa bi, kada dolazite u grad, već na ekranu trebali vidjeti poruku koji je parking slobodan i gdje je moguće najbliže parkirati. Sve su ovo skupa i dinamična rješenja – priča Zravko Peran. Zaključuje da su svi svjesni da se život mijenja, pa tako i prometne studije, a što će od ove zaživjeti pokazati će vrijeme.
Škole uz cestu
Roditelji čija djeca pohađaju Osnovne škole u Vrpolju i Grebaštici svake školske godine su u strahu, budući da se škole u tim naseljima nalaze tik uz glavne prometnice.
– Lani je automobil bacio jedno dijete, zbog toga smo od PU šibensko-kninske tražili kontakt policajaca koji bi pazio na učenike, ali nismo ga dobili – priča Marija Konjevoda, ravnateljica škole u Vrpolju. Tvrdi da ležeće policajce nisu mogli dobiti zbog profila ceste, tako da su do daljnjeg osuđeni na milost i nemilost vozača koji, nažalost, često voze prebrzo.
– Policija učestalo mjeri brzinu na državnoj cesti D-58 i educiramo djecu, koju uostalom nakon nastave kupi autobus – kaže Edi Pervan, voditelj odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU šibensko-kninske. Tvrdi da su pješački prijelazi kod obje škole stavljeni na najsigurnija mjesta, iako možda tako ne djeluje.
– U Grebaštici je škola u zavoju i tamo nije bilo moguće staviti pješački. Stoga je stavljen na najbliže moguće mjesto – dodaje Pervan.
