Pretilost ili preuhranjenost jedna je od vodećih kroničnih bolesti današnje civilizacije kojoj, međutim, zdravstvo još uvijek nije posvetilo dovoljno pažnje. Vidi se to prema poražavajućoj statistici koja je iz godine u godinu ‘u korist’ oboljelih od ove bolesti sve gora, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, pa i na šibensko-kninskom području. Kako doznajemo od Suzi Vatavuk, ravnateljica šibensko-kninskogZavoda za javno zdravstvo, prema standardiziranim podacima sistematskih pregleda djece iz osnovnih škola s područja županije, gotovo deset posto učenika prvih razreda ima prekomjernu tjelesnu težinu, promatrano kroz petogodišnje razdoblje.
LOŠE PREHRAMBENE NAVIKE
Jednako tako, upozorava Vatavuk, u spomenutom razdoblju udio preuhranjene djeceu petim razredima osnovnih škola bio je 9,75 posto dok je u osmim razredima taj udio bio još i veći, te iznosio 10,26 posto! Ipak, umiruje Vatavuk, unatoč takvim rezultatima, ali i činjenici da postoji rastući trend udjela preuhranjenih, naše područje, iako je iznad Hrvatskog prosjeka, po tim je brojkama u hrvatskom prosjeku.
– U Šibensko-kninskoj županiji problem nije naglašen koliko u drugim, sjevernijim dijelovima Hrvatske, gdje udio preuhranjenih prelazi i 14 do 15 posto u prvom razredu osnovne škole – navodi Vatavuk.
Kod odraslih osoba ta brojka postaje dramatičnija. Sukladno podacima Hrvatske zdravstvene ankete, provedene 2003. i 2008. godine, udio pretilih odraslih ženskih osoba u južnoj regiji Hrvatske, u koju spada i naša županija, je 12,37 posto, dok je kod muškaraca taj udio veći i iznosi gotovo 20 posto.
Osnovni razlozi koji dovode do pretilosti kod pojedinca su, kaže Vatavuk, nepravilne prehrambene navike, prije svega pojačan unos skrivenih soli, masnoća i šećera, te nedovoljna razina tjelesne aktivnosti.Usvajanje ispravnih prehrambenih navika i minimalno šezdeset minuta tjelesne aktivnosti dnevno najzdraviji su način borbe protiv pretilosti. Nažalost, na ovu bolest nedovoljno se upozorava, štoviše, višak kilograma danas je u Hrvatskoj normalna pojava koja ne izaziva u dovoljnoj mjeri svijest o potrebi liječenja, pa čak niti u liječničkim krugovima.
JAVNOST NEOSVIJEŠTENA
– Dijagnoza pretilosti postoji kao samostalna u važećoj Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, ali je problem podregistriran i neosviješten na razini liječnika obiteljske medicine. Kako pretilost utječe na razvoj većeg broja srčano-žilnih, metaboličkih i malignih bolesti, prvenstveno zahtijeva veću razinu osviještenosti liječnika prvog kontakta, uz povezivanje i promoviranje postojećih važnih inicijativa i sadržaja,poput važnosti zdravije prehrane u školama, sheme školskog voća, amaterskog sporta i sličnog – zaključuje Vatavuk. Upravo zbog nedovoljne osviještenosti, još nitko nije izračunao koliki su troškovi liječenja od posljedica pretilosti.
