Osuđeni na milost i nemilost prirode, vinogradi u Petrovom polju sve su suši. Čokoti vinove loze zasađeni na najvišoj poziciji prvi su stradali. Ostatak je na samoj granici održivosti, zbog vrućine grožđe ubrzano zrije.
– Još smo dobro prošli, zahvaljujući dubokom terenu i kvalitetnj zemlji, vinogradi nisu bili toliko u opasnosti. Ali, ako u idućih desetak dana ne padne kiša, gotovi smo. Bit će štete, urod bi mogao biti smanjen do 40 posto – govori nam Marko Lojić, tehnolog Dalmacijavina.
Zahvaljujući depresiji Petrovog polja, šteta ipak neće biti fatalna kao u Slavoniji, gdje klipovi kukuruza pucaju, zajedno sa suhom zemljom. Radnici Dalmacijavina sami zalijevaju dio nasada, od milijun čokota pokušavaju spasiti one mlađe. To su privremena rješenja, jer navodnjavanje cijelog vinograda zahtijeva izgradnju sistema, cjelonoćni rad pumpi, ali i kvalitetne izvore prirodne, žive vode. Ovih dana u vinogradima Petrovog polja nema gotovo nikog. Sezone su godišnjih odmora, a radnici ionako nemaju posla.
– Rijeka Čikola u ljetnim mjesecima je isušena, više podsjeća na baru nego kvalitetan izvor vode. Nisu riješene kanalske mreže, nema ljudi koji bi se ozbiljno bavili navodnjavanjem. I da ih ima, ne bi imali što raditi u ovo doba, nemamo ništa – govori Lojić.
Ekstremno topla godina
Masline, voćke, povrće, voće, sav urod je drastično manji zbog suše. Izrazito visoke temperature dovele su do rekordne sezone požara, zbog čega je gradonačelnik Skradina Nedjeljko Dujić već najavio proglašenje elementarne nepogode. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u Šibeniku se prosječno godišnje javlja oko 286 sušnih dana (s dnevnom količinom oborine manjom od 1mm). U razdoblju od 1961-2011. najviše dana bez oborine bilo je u 2011. godini – 313 dana. Apsolutni maksimum do 2010. bila je 1983. kada je zabilježeno 311 dana sušnih dana. Do 28. kolovoza 2012. godine zabilježeno je 207 takvih dana. Ove godine apsolutna maksimalna temperatura izmjerena u Šibeniku iznosila je 37.1°C, a izmjerena je 9. srpnja 2012; slijedi ju temperatura zraka izmjerena 18. kolovoza u iznosu od 36.7°C. Apsolutna najviša izmjerena temperatura zraka u Šibeniku u razdoblju od 1949-2011. iznosila je 39.2°C na dan 4. kolovoza 1981. Slijedi ga maksimum iz kolovoza 2003. koji je iznosio 38.9°C.
– Nastavi li se ovakvo vrijeme, 2012.godina mogla bi biti rekordno topla i sušna godina, kaže Ksenija Cindrić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Unatoč tome što je na preliminarna istraživanja za navodnjavanje dosad potrošeno 6,5 milijuna kuna, rezultata nema, pa se danas od 180 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta u županiji, odnosno 40 tisuća hektara obradivog, navodnjava samo 61 hektar. Šibensko-kninska županija od 2006. planira navodnjavanje Petrovog polja, Donjeg polja, i Prominskog kraja. No, ništa se nije promijenilo. U Donjem Polju probne bušotine su pokazale da voda u ljetnim mjesecima nije kvalitetna, jer se miješa s morskom. Ukoliko sela dobiju vodu, svi vlasnici manjih parcela prije korištenja vode iz budućih bušotina moratiće se udružiti i krupnjeti svoje posjede, kako bi se mogli koristiti sustavom navodnjavanja. U protivnom, njihova će polja ostati pašnjaci i dalje će ovisiti samo o padalinama.
Milijuni za projektnu dokumentaciju
Samo za izradu projektne dokumentacije za navodnjavanje Petrova polja u Drnišu utrošeno oko 850 tisuća kuna, za šibensko Donje polje 400 tisuća kuna, za Prominu nešto više oko 448 tisuća kuna te za područje Gaja pokraj Unešića 509 tisuća kuna. Najveći projekt u cijeloj priči je gradnja akumulacija na rijeci Čikoli kapaciteta 6,5 milijuna kubika vode, kojom će se navodnjavati plodno Petrovo polje. Sudeći po odgovoru Šibensko-kninske županije, projekt vrijedan 100 milijuna kuna zapeo je na birokraciji. U tijeku je formiranje zona sanitarne zaštite, da bi se tek nakon toga prionulo na izradu idejnog rješenja.
U međuvremenu, posljedice suše platit će, kao po običaju, građani. I to visokim cijenama povrća, voća i ostalih namirnica. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, već je poskupjelo meso, brašno i ulje, čije cijene ovise o cijenama kukuruza, pšenice, soje i suncokreta,
Konkretno, miješano mljeveno meso skuplje je ovoga mjeseca u odnosu na srpanj u prosjeku za 20,07 posto, glatko brašno za 9,58 posto, suncokretovo ulje za 2,63 posto, a biljno ulje za 2,60 posto. Svježa mrkva je skuplja u prosjeku za 34,35 posto. Svježi krastavci koštaju 9 kuna po kilogramu.
