Socijalna slika grada Šibenika nikad nije bila lošija, broj nezaposlenih svaki dan raste i najveći je u posljednjih šest godina, plaće su nam manje, posla nema, a minimalni životni troškovi nikad veći. Caritasova pučka kuhinja je puna, svaki dan se traži paket više s odjećom i hranom, a slika pojedinaca koji posežu u kontejner za smeće na šibenskim je ulicama postala svakodnevnica. Mnogima je već odavno život postao puko preživljavanje. Posljednjih nekoliko godina država je polagano uvodila red u Zakon o socijalnoj skrbi i svako malo ukinula bi neku kategoriju ‘socijalnih slučajeva’. Rezultat – statistika koja ne pokazuje realnu sliku stanja u gradu i okolici, zbog promjene uvjeta dobivanja novčane pomoći.
Prema posljednjim podacima šibenskog Centra za socijalnu skrb, socijalu je ove godine koristilo 1 428 kućanstva, odnosno čak 906 kućanstava manje nego davne 2005. godine. Točnije, ove godine zaključno sa 30. studenim državnu socijalnu pomoć – sada utemeljenu na osnovici od 500 kuna – u gradu Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji primala je 2 221 osoba, od toga je 992 samaca i čak 431 obitelj sa (1 224 članova) 267 djece.
STROŽI KRITERIJI
– Smanjenje broja korisnika možemo objasniti promjenama u Zakonu, odnosno strožim kriterijima. Prije je bilo dovoljno da je osoba nezaposlena i da dobije ‘socijalu’, no danas ukoliko, primjerice, posjedujete automobil, ne možete biti korisnik socijalne pomoći. Osim toga, gleda se kompletna materijalna slika obitelji, čak i imovinska kartica. Korisnici moraju biti i nezaposleni te se redovno prijavljivati na Zavod, a mlade moraju uzdržavati roditelji i to zakonski godinu dana nakon završetka školovanja – priča nam Silva Šarić, voditeljica prijemnog ureda i odjela novčanih davanja Centra za socijalnu skrb Šibenik. Sindikati već odavno ne izračunavaju koliki su mjesečni troškovi potrošačke košarice za četveročlanu obitelj (zadnja je izračunata lani i iznosila je 6 600 kuna). No sasvim je sigurno da 1 750 kuna, koliko dobije jedna siromašna obitelj od države, nije dovoljno da pokrije niti polovicu osnovnih životnih troškova. Naravno, kao i svugdje, tako i u ovim slučajevima ima zloupotreba, pa Centar često mora raditi kontrolu na terenu.
RAZVELI SE ZBOG SOCIJALE
– Imala sam slučaj u kojem se bračni par razveo. Supruga s dvoje djece tvrdila je da nema nikakvih primanja, kada sam izašla na teren zatekla sam bivši bračni par u kompletnoj idili. Supruga je kuhala ručak, muž je sjedio s djecom, nigdje problematičnog braka. Naravno, iako su zakonski razvedeni, nisu dobili socijalu – otkriva Silva Šarić.
Da siromaštvo ne bira ni obrazovni status govori podatak da socijalu traže i visokoobrazovane osobe.
– Istina, u centar se javljaju i visokoobrazovani ljudi bez posla. To su uglavnom osobe koje se dugo ne zadržavaju kod nas, ali nažalost ih ima – nastavlja Silva Šarić. Dodatnu jednokratnu novčanu pomoć u maksimalnom iznosu od 2 500 kuna zbog iznenadnih poteškoća (bolesti, smrti, i sl.) ove godine dobilo je još 1 300 osoba (2003. ovu vrstu pomoći dobilo je 2 535 osoba).
– Centar za socijalnu skrb uvijek ima određeni broj ljudi koji su cijeli život na socijali. Nisu to manje vrijedni ljudi, to su ljudi koji su silom prilike došli kod nas, jer ih je prisililo siromaštvo, neimaština – zaključe Silva Šarić, voditeljica prijemnog ureda i odjela novčanih davanja Centra za socijalnu skrb Šibenik.
Pomoć Grada Šibenika
Najsiromašnijima pomaže i gradska vlast u Šibeniku. Ove godine za socijalne programe iz proračuna je izdvojeno 4.438.000 kuna, a u idućoj godini osigurano je 82.000 kuna više.
– Trenutno 335 obitelji i samaca u Gradu Šibeniku prima pomoć za stanovanje. Visina pomoći ovisi o broju članova, a kreće se od 200 do 300 kuna za samca, pa do maksimalno 1.500 kuna, koliko trenutno prima jedna deveteročlana obitelj – kazala je Živana Podrug, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti.
Ističe da je Grad ove godine osigurao 262.000 kuna pomoći za plaćanje režijskih troškova siromašnima, te da je tu jednokratnu pomoć koristilo 492 osobe (samci/obitelji).
– Sav taj novac do 15. prosinca je kompletno potrošen – zaključuje Živana Podrug.
Sve smo siromašniji
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2011. narasla je za 21,1 posto, što je za 0,5 postotnih bodova više nego u 2010. kada je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosio 24.240 kuna, a za kućanstvo (četveročlanu obitelj) 50.904 kune. Bitno je naglasiti da stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, napominju iz DZS-a.
