Nezaposlenost i nemogućnost otplate kredita gurnule su u siromaštvo mnoge obitelji. Bijeda sve više pogađa srednju klasu i skupine koje su dugo bile zaštićene. Pedeset posto Hrvata živi u minusu, a gotovo 300.000 ima neki oblik kredita. Koliko smo dužni govori podatak da su banke krajem 2012. potraživale ukupno 126,6 milijardi kuna, a kako svakim danom sve više ljudi ostaje bez posla mnogi građani financijski tonu sve više i više. Kako bi dobili pozajmicu bez jamca i depozita dovoljno je okrenuti broj telefona s papirića polijepljenih po rasvjetnim tijelima, zidovima, kolodvorima, a sve češće takve oglase može se pronaći i na internetu. Riječ je, dakako, o lihvarskim kreditima.
KAMATA VISOKA
– Trebaš, primjerice, 7.000 kuna i to odmah. Banka ti taj novac ne može dati jer si prezadužen, odeš kod kreditora bez licence i posudiš novac. Moja kamata je bila 500 kuna. Ako nemaš za vratiti sve, plaćaš samo kamatu, a kad imaš onda vratiš kamatu i glavnicu. Ako trebaš više novaca, onda kod javnog bilježnika sklopiš ugovor, u zamjenu za poslovni prostor, poljoprivredno zemljište, automobil i slično, ovisno što imaš – otkriva nam jedan Šibenčanin koji se, na svoju nesreću, susreo s takvom vrstom kredita i kreditora. Tvrdi da nije jedini posudio kod ‘zelenaša’, dug je, srećom, odmah vratio, ali sada tako nešto više nikad ne bi ponovio. Da je kriza uvjetovala procvat zelenaša, lihvara, kamatara, kako god da ih nazvali, govore i podaci evidentiranom sklapanju štetnih lihvarskih kredita te o prisilnoj naplati istih koje smo dobili od policije. Naime, tijekom 2012. godine u Lijepoj našoj prisilnom naplatom lihvarskih kredita oštećeno je čak 327 građana, prema podacima MUP-a, preklani je evidentirano 28 lihvarskih ugovora, a lani, srećom, tek 11, odnosno tri puta manje nego u 2011. godini. U posljednje četiri godine najviše kaznenih djela prisilne naplate lihvarskih kredita evidentirano je na splitsko-dalmatinskom području, čak 50, a kazneno je procesuirano 20 osoba. U Šibensko-kninskoj županiji evidentiran je jedan slučaj lihvarskog ugovora i to u Kninu, ali je zato policija imala pune ruke posla s prisilnom naplatom.
– Uvidom u naše evidencije utvrdili smo da je u posljednjih deset godina obrađeno i procesuirano ukupno 44 kaznena djela protupravne naplate. Tamo 2003. nije zabilježeno niti jedno takvo kazneno djelo, 2004. i 2005. prijavljena su samo po tri kaznena djela. Od 2006. bilježimo porast takvih kaznenih djela, te godine bilježimo osam slučajeva protupravne naplate, 2007. devet, 2008. osam, 2010. četiri. Posljednje dvije godine procesuirano je tek šest kaznenih djela – kazala je Marica Kosor, glasnogovornica PU šibensko-kninske. Lihvarske kredite i kamatare, osim policiji, građani mogu prijaviti i direktno Državnom odvjetništvu, međutim to čine rijetko ili gotovo nikako.
– Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku u posljednjih nekoliko godina nema evidentiranih kaznenih prijava lihvarskih ugovora – kazala je Irena Senečić, Općinska državna odvjetnica u Šibeniku.
ŠIBENSKI LIHVARI
Da lihvari postoje i na našem području te da s njima sve više građana ima problema potvrdila nam je Erika Baranović Popović, predsjednica županijske Udruge za zaštitu potrošača Plavi val.
– Naravno da nam se građani javljaju zbog lihvara. Ne znaju što će i traže savjet. Kako bi educirali građane, upravo sada imamo radionicu o kreditima, zasad je petnaest zainteresiranih građana. Predavanja bi trebala započeti svaki dan. Kroz radionicu građani će naučiti sve o racionalizaciji troškova kućnog budžeta – tvrdi Erika. Lihvarskim kreditima naziva i bankarske kredite, jer pojedinci koji se u to upuštaju, u biti, često ne znaju koliko na kraju novca vraćaju bankama.
– To su i oni krediti u kojem paralelno raste tečaj ili koji imaju promjenjivu kamatnu stopu, koja se mijenja bez unaprijed utvrđenih parametara ili po slobodnoj volji samo jedne ugovorne strane, to jest banke. Zatim, i onaj u kojem su zatezne kamate obračunate prema odluci banke, a ne prema zakonu. U svemu tome toksičniji krediti su oni za koje je otplata ugovorena u anuitetima – zaključuje Erika Baranović Popović. S obzirom da se krizi ne vidi kraj, te da ministar financija Slavko Linić ne odustaje od smanjivanja iznosa minusa na tekućim računima građana, možemo samo očekivati porast broja lihvarskih kredita.
ŠTO JE LIHVARSKI UGOVOR
Kazneno djelo lihvarskog ugovora smatra se kada počinitelj ugovara za sebe ili drugog, kada iskorištava teške imovinske prilike, nedovoljno iskustvo i lakomislenost druge osobe, te kada od nje primi ili s njom ugovori za sebe imovinsku korist nerazmjernu onome što je on dao, učinio ili se obvezao učiniti. U svakom pojedinačnom slučaju gleda se ima li stopa ugovornih kamata elemente zelenaškog ugovora, pa ako ona iznosi više od zakonske zatezne kamate (maksimalno 14 posto), onda se radi o lihvarskom ugovoru odnosno lihvarskom kreditu.
