Prema aktualnim podacima koje je HALMED (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) prošloga mjeseca prezentirao javnosti, dalo bi se zaključiti da su Hrvati iz godine u godinu sve bolesnija nacija. Naime, prema Izvješću o potrošnji lijekova u 2013. godini, u kojem su obrađeni svi podaci iz ljekarni, bolničkih ljekarni te specijaliziranih prodavaonica lijekova na malo, potrošnja lijekova u odnosu na 2012. godinu porasla je za 3,1 posto. Time se nastavlja trend rasta potrošnje koji se bilježi posljednjih pet godina.
HRVATIMA RASTE TLAK
Hrvati godišnje na lijekove potroše preko pet milijardi kuna, odnosno 954,97 definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika dnevno, što u prijevodu znači da gotovo svaki stanovnik Lijepe naše pije neki lijek.Poredak najkorištenijih lijekova ostao je isti kao i prethodne godine – na prvom su mjestu pripravci koji djeluju na kardiovaskularni sustav, od kojih se najviše troše lijekovi za hipertenziju. Slijede pripravci koji djeluju na živčani sustav, među kojima prednjače psiholeptici, odnosno pripravci za smirenje, dok su na trećem mjestu lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari.
Na razini države, najpopularniji preparat bila je acetilsalicilna kiselina, inače sastavni dio Andola i Aspirina,koja se preporučuje jer sprječava stvaranje ugrušaka, odnosno smanjuje šansu od srčanog ili moždanog udara. Slijede lijekovi protiv hipertenzije rampiril i amlodipin, a na četvrtom je mjestu anksiolitikdiazepam.
ŽUPANIJA IZNAD DRŽAVNOG PROSJEKA
Što se Šibensko-kninske županije tiče, kao i u ostatku države, najviše su se trošili pripravci koji djeluju na kardiovaskularni sustav, zatim oni koji djeluju na živčani sustav, a na trećem su mjestu lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari. Međutim, prema dnevnoj potrošnji Šibensko-kninska županija je iznad razine državnog prosjeka: 1.038 dnevnih doza definirano jena tisuću stanovnika dnevno, za što je ukupno potrošeno preko 108 milijuna kuna! Usporedbe radi, na šibensko-kninskom području 2012. godine potrošeno je 901,20 definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika dnevno.
Međutim, prema stanju ‘na terenu’ teško da se može govoriti o nekakvom drastičnom rastu koji bi ukazivao na pogoršanu zdravstvenu sliku stanovništva. Ravnateljica Ljekarni Šibenik Dragica Menđušić kaže kako je zbog pada broja stanovnika moguće tumačiti porast potrošnje lijekova po glavi stanovnika, ali da oni kao institucija bilježe zanemariv rast lijekova izdanih na recept u prošloj godini. S druge strane, Ljekarne Šibenik zabilježile su pad od pet posto što se vrijednosti prodanih lijekova tiče, jer su padale cijene farmaceutskih pripravaka.
– U odnosu na 2012. godinu izdano je 930 recepata više, što je zanemariv broj. Potrošnja preparata u slobodnoj prodaji je otprilike na razini 2012., možda čak i u blagom padu kojeg bi pripisala padu standarda jer u takve preparate spadaju i lijekovi koji se dobivaju bez recepta, ali i razni vitaminski preparati, kozmetika, čajevi, različita pomagala kojih se ljudi u krizi odriču – zaključuje Menđušić.
VIŠE SE TROŠE SREDSTVA ZA SMIRENJE
Pripravci koji djeluju na živčani sustav na drugom su mjestu prema potrošnji u Šibensko-kninskoj županiji, koristi ih svaki šesti stanovnik županije. Voditeljica Odjela za psihijatriju Opće bolnice Šibenik dr. Vlatka Novak kaže kako se blago povećanje potrošnje takvih lijekova ne može primijetiti na broju pacijenata o kojima njezin odjel skrbi.
– Te su brojke otprilike iste iz godine u godinu i ne možemo govoriti o nekakvom značajnijem porastu što se dolazaka pacijenata tiče. Također, nije zabilježena niti bitno pojačana potražnja za lijekovima – kaže dr. Novak.
Dodaje kako nije čudno što su psiholeptici, odnosno lijekovi za smirenje višestruko korišteniji od antidepresiva jer oni djeluju trenutačno.
– To je već godinama tako, pa ni ova godina nije iznimka. Anksiolitici imaju brži učinak, ljudi odmah osjete promjenu, dok antidepresivi imaju produženo djelovanje, duže im treba da počnu djelovati, pa ljudi iz tog razloga radije birajuanksiolitike. No, važno je napomenuti kako oni, za razliku od antidepresiva, imaju velik ovisnički potencijal i ne bi ih se smjelo uzimati u kontinuitetu dulje vremensko razdoblje – kaže dr. Novak.
