– Ostaci komunizma u vodičkom SDP-u i takozvani antifašisti iz udruge SAB-a ne mogu i ne žele prihvatiti hrvatske žrtve jugoslavenskog komunizma. Iznoseći laži i neistine traže uklanjanje spomenika u Vodicama. To dolazi iz usta neutješnih baštinika jugoslavenskog komunizma koji još nisu i ne mogu preboljeti propast svoje komunističke ideologije i bivše države – navodi se, među inim, u priopćenju koje su potpisali Udruga ‘Hrvatski domobran’ Šibensko-kninske županije te vodičkih ogranaka UHBDDR-a i HVIDRE.
DUG PREMA NEVINIMA
– Spomenik podižemo da se odužimo nevinim hrvatskim žrtvama, vodeći se zaključcima Vijeća Europe koje je osudilo sve totalitarne režime, među njima i komunistički. Naziv ‘Spomenik žrtvama jugoslavenskog komunizma je posve primjeren. Jer ne radi se općenito o žrtvama komunizma kao što je to u Mađarskoj ili u Poljskoj, već o žrtvama jugoslavenskog komunizma. Počinitelji zločina su komunisti koji su se borili za Jugoslaviju. Jama Golubinka koja simbolizira žrtve iz Vodica i okolnih mjesta, nerazdvojni je dio Križnog puta i Bleiburga, a oni su kruna zločina jugoslavenskog komunizma. Za 1343 stratišta na području Hrvatske, Slovenije i BiH odgovorna je jugoslavenska komunistička vlast. Na području šibensko-kninske županije dosad je evidentirano 43 grobišta i stratišta, a u arhivnim građama kao počinitelji navode se pripadnici jugoslavenske komunističke vlasti i to pod različitim nazivima – partizani, komunisti, jugokomunisti, OZN-a, UDB-A, knojevci, milicija, partija – kaže Nikola Španja, predsjednik Udruge ‘Hrvatski domobran’.
SPOMENIK KAO KENOTAF
Po njegovim riječima, vodički spomenik je kenotaf – ime i grob svim žrtvama kojima je više od pola stoljeća oboje bilo uskraćeno, kao i njihova ljudska prava.
– Ovaj spomenik podsjećat će na žrtve, ali i na članove njihovih obitelji, koje su morale trpjeti poniženja i šutjeti o ubojstvima svojih najmilijih. Radi pravde i hrvatske budućnosti tražimo da se imenuju odgovorni za počinjene zločine i da se obilježe sva mjesta stradanja hrvatskih žrtava. Želimo da se ovaj spomenik ne politizira jer žrtve nisu pitanje politike, već ljudskosti. Oko spomenika ćemo se okupljati kao vjernici i kao Hrvati koji ne zaboravljaju svoje žrtve, koji se za njih mole i koji ne dozvoljavaju da se sakrije prošlost. Pomirenja nema bez istine i sjećanja na žrtve. Dvadeset godina nakon pada jugoslavenskog komunizma u Hrvatskoj, moraju se prestati prikrivati zločini te ideologije – zaključio je Nikola Španja.
Kronologija izgradnje spomenika
– U rujnu 2005. na sastanku Udruge ‘Hrvatski domobran’ s predstavnicima političkih stranaka i udruga proizašlih iz Domovinskog rata podržana je inicijativa za izgradnju i lokaciju spomenika. U prosincu 2008. inicijativu je prihvatilo i Gradsko vijeće Vodica većinom glasova vijećnika, te je Grad Vodice postao nositelj projekta, a Udruga ‘Hrvatski domobran’ partner u realizaciji projekta. Nakon provedenog javnog natječaja za idejno rješenje spomenika, u ožujku 2010. godine Ocjenjivački sud odabrao je rad akademskog kipara Kažimira Hraste. Na njegovu inicijativu prihvaćena je promjena lokacije spomenika iz parka na obalu uz marinu. Na natječaj za izgradnju prve faze spomenika pristigle su tri ponude. Izabrana je najpovoljnija od ponuđača građevinske tvrtke Minigradnje u iznosu 44 tisuće kuna bez PDV-a – navodi se u priopćenju ‘Hrvatskog domobrana’ o kronologiji izgradnje spomenika žrtvama jugoslavenskog komunizma.
Na vodičkom području 384 žrtve!
S područja tadašnjeg kotara Vodice, prema dostupnim podacima, tijekom drugog svjetskog rata i poraća, od strane partizansko-komunističkog terora stradalo je 384 osoba. Među njima je 216 civilnih osoba, koje su bez vojnog i civilnog suda u razdoblju od 1942. do 1944. godine na bestijalan način ubili pripadnici Prve Primorske čete po naredbi lokalnih komunističkih moćnika. Ostale žrtve s područja Vodica stradali su u komunističkim logorima i tijekom Križnog puta.
SAB traži uklanjanje spomenika
Prije dva tjedna ‘Savez antifašističkih boraca i antifašista’ iz Vodica uputila je zahtjev gradonačelnici Branki Juričev-Martinčev da se ukloni postavljeni i nedovršeni spomenik žrtvama jugoslavenskog komunizma. Od gradonačelnice se traže da povuče svoju raniju odluku i uskrati pravo na postavljanje spomenika, kako kažu, ‘koji to nije i ne može biti’.
Inače, Nikola Birin, predsjednik ove udruge, smatra da nakon 1945. godine nije bilo žrtava u Vodicama. Također, navodi, kako se nije provela široka rasprava u stručnoj, pa ni u vodičkoj i hrvatskoj javnosti oko ovog, za njega, kontroverznog spomenika. Birin podsjeća da je Udruga na čijem je čelu u zadnje tri godine izražavala svoje neslaganje s nazivom spomenik i svrhom njegova podizanja te se zahtijevala provjeru povjesničara i javnosti.
