‘KARAĐOLIN FOND’: Novcem od manifestacija obnoviti fasade u staroj jezgri

Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Godinama se ‘busamo’ kako je povijesna jezgra Šibenika najljepša i najveća na Jadranu, no veoma je malo učinjeno po pitanju njenog očuvanja. Toga je svjestan i direktor Turističke zajednice grada Šibenika, Dino Karađole.

– Zbog stanja u kojem se nalazi naša stara gradska jezgra, više nećemo biti zanimljivi. Jezgra je dosta devastirana i to se vidi. Problem je u stanarima niže platežne moći, dosta je socijalnih stanova, a puno je i praznih kuća – priča nam Karađole, koji je u suradnji s Udruženjem obrtnika pokrenuo inicijativu o osnivanju fonda za prikupljanje financijskih sredstava kojima bi se sufinancirala obnova fasada kuća u šibenskoj povijesnoj jezgri.

Pred inicijatorima je pravno savjetovanje i formiranje fonda.

SLIJEDE PRAVNE KONZULTACIJE

Konzervatori, koji bi trebali dati svoj blagoslov prije bilo kakvih radova u povijesnoj jezgri, tek se trebaju upoznati s namjerom koju gradski oci već sad podržavaju.

– Ovo je tek kostur. Početna faza. Prvo moramo riješiti pravnu formu, vidjeti kako će taj fond izgledati, hoće li biti pri Turističkoj zajednici ili samostalan. Sve to tek treba odlučiti nakon konzultacija s pravnicima – jasan je Karađole. Ipak, prvi iznos od 6,5 tisuća kuna već čeka, prikupljen je na zadnjoj Ribarskoj fešti, a slična shema trebala bi se nastaviti i ubuduće.

– Namjera nam je tijekom svih naših događanja, malih koncerata koje ćemo naplaćivati ili od prodaje hrane na nekim od tih događanja u suradnji s Udruženjem obrtnika, prikupljene prihode stavljati u taj fond. Namjera mi je čak i iz proračuna TZ-a za 2013. godinu izdvojiti dio novca za tu namjenu, možda nekih 20 tisuća kuna, ovisno o planu prihoda – napominje direktor TZ-a. Također, novac za istu namjenu moći će, bude li osnivanje fonda išlo po planu, donirati i sami građani, privatne osobe.

– Razgovarat ću s proizvođačima, stolarima, bravarima preko Udruženja obrtnika, gdje ćemo s njima pokušati pronaći zajednički jezik te ih privoljeti da daju povoljnije cijene i omoguće plaćanje na rate ljudima čije se fasade budu adaptirale. Zamislio sam to na način da, ako netko kupuje drvene zatvore u iznosu od 5.000 kuna, mi subvencioniramo s 20 posto od ukupnog iznosa, a da proizvođač da povoljniju cijenu i odgodu plaćanja – objašnjava Karađole, dodajući da je svrha svega navesti ljude da se počnu brinuti o povijesnoj baštini. Inače, korisnici fonda bit će stanari stare gradske jezgre niže platežne moći.

– U fondu neće biti previše novca, pa nam je namjera pomagati stanovnike slabije platežne moći koji ne mogu adekvatno adaptirati svoje objekte. Naravno, ne možemo rješavati problem fasada, ali možemo ići u promjenu drvenarije vrata i prozora. Bitno je naglasiti kako će vanjska stolarija morati biti drvena, ne plastična kako bismo sačuvali našu jezgru onakvom kakva treba biti jer je ona naš najveći potencijal i resurs – uvjeren je prvi čovjek lokalnog TZ-a.

SKUPLJI UVJETI OBNAVLJANJA

Novac iz ‘Karađolinog’ fonda trebao bi se trošiti na subvencioniranje popravaka prozora, vrata, balkona koji ‘gledaju’ na ulice grada i to prirodnim materijalima – kupama, kamenom i drvom.

– Želimo privući ljude u staru gradsku jezgru, a s druge strane uvjetujemo korištenje skupljih materijala. Razumijem da to i nije neka pozivnica, ali na Gorici ima kuća koje su vrhunski obnovljene. Restoran Pellegrini je baš onakav kakva je palača nekoć bila jer je obnovljen u skladu s konzervatorskim smjernicama – navodi. Napuštene kuće i stanove u povijesnoj jezgri neće dopasti novac iz fonda, no Karađole napominje da bi i to trebalo urediti. Direktor gradskog TZ-a je svjestan kako u gradskoj jezgri uglavnom ne žive ljudi koji imaju novca jer su tu životni uvjeti neugodniji zbog male kvadrature objekata, nedostatka garaža i općenito parking mjesta.

– Naravno da ne možemo učiniti mnogo, ali ovo je bitan pomak da se ljudi homogeniziraju po ovom pitanju, da se zamisle i nauče kako treba njegovati starinu – zaključuje Karađole imajući na umu jezgre gradova poput Trogira, Dubrovnika…

  Sve je počelo tzv. garofulizacijom

Svojevrsna obnova stare gradske jezgre na inicijativu Turističke zajednice grada Šibenika započela je prošlog ljeta tzv. garofulizacijom.

– Bilo je to kad smo dijelili posude za cvijeće koje su bile od gline, terakote. Htjeli smo ih objesiti po prozorima, napraviti drvene ‘kašune’ u koje bismo ih stavili i to bi bilo baš lijepo za vidjeti na Dobriću, Meduliću, Maloj Loži. Doveo sam čovjeka koji bi to napravio, ali jednostavno nismo mogli objesiti na postojeće prozore jer se tada ne bi mogli zatvarati, a onda smo trebali i bušiti rupe u zidovima, a to bi već bila devastacija – prisjeća se Karađole. Sjeća se i čišćenja krovova Gradske vijećnice i onih ponad Dobrića koji su polučili djelomične rezultate budući da je korov očišćen,


Pratite nas i na društvenim mrežama:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.