Iako je to u Hrvatskoj, ali i u svijetu još uvijek tabu tema, statistike pokazuju kako su muškarci sve češće žrtve nasilja svojih ljepših polovica i to uglavnom u braku ili nakon njega. Dok muškarci žene napadaju stisnutim šakama, dame maltretiraju britkim i oštrim jezikom. Zakon definira psihičko nasilje (osjećaj straha, ugroženosti, povreda dostojanstva, vrijeđanje, psovanje, provociranje, vrijeđanje i ignoriranje), ali problem nastaje kada ga treba dokazati. Da se odnos spolova u obiteljskom nasilju nažalost polako, ali sigurno mijenja, govori i statistika. Naime, tijekom prvih devet mjeseci ove godine policija je u Šibensko-kninskoj županiji zaprimila 17 dojava u kojima su muškarci žalili na zlostavljanje od strane žena, uglavnom svojih bračnih, vanbračnih ili bivših supruga. Svi slučajevi su završili na prekršajnom sudu.
BEZ ŠAKA i MODRICA
– Uglavnom je riječ o verbalnom zlostavljanju. U čak 11 slučajeva nadležnom prekršajnom sudu su prijavljeni muškarci i žene kao počinitelji prekršaja iz članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a u šest slučajeva prijavljene su žene kao počinitelji ovog prekršaja na štetu muškaraca. Nasuprot tome, tijekom prošle godine zabilježili smo ukupno 14 takvih prijava. Napominjemo, nije bilo kaznenih dijela s elementima nasilja, odnosno nije bilo slučajeva da je žena udarila i ozlijedila muškarca – objasnila je Marica Kosor, glasnogovornica PU Šibensko kninska. Prema istraživanjima međunarodnih organizacija, u svijetu postoji oko 40 posto ‘zloupotrebljenih’ muškaraca, pri čemu se tu računaju svi slučajevi – od zanemarivanja pa do zlostavljanja.
Zlostavljani muškarci tvrde da žene s maltretiranjem počnu postepeno, manipuliraju, vrijeđaju, glume žrtve, a na kraju se završi tako što lome sve po kući, ignoriraju ili se čak samo povređuju. Slijedi razvod, ucjene s djecom, uzimanje stana (ako ga ima) alimentacija, uzdržavanje.
– Kad si otac i još ti brak propadne, nemaš nikakva prava. Moja jedina želja je da što više budem s djecom, ali to često ne mogu. Centar za socijalnu skrb uvijek je na strani majke. Sud također. Ovisim o raspoloženju svoje bivše supruge, i samnom doslovno svi manipuliraju. Kad požele janje, ja ga kupim, kad trebaju nove cipele odvedem ih u šoping. Zar je otac i muškarac dobar samo kad treba dati novac, kad treba otići na bankomat ili peglati kreditnu karticu? Dosta mi je ekonomskog zlostavljanja, ucjena i manipulacija – priča nam I.M., razvedeni razvojačeni branitelj iz Šibenika. Nekolicina odvažnih muškaraca ipak potraži pomoć, uglavnom se jave Udruzi DUDEKI, Udruzi za zaštitu prava muškaraca i djece u obitelji – pomoć samohranim očevima.
PONIŽENJE i NELAGODA
– Nitko ne postavlja pitanje zašto dolazi do nasilja u obitelji? Kada imamo psihičko nasilje, policija i sud ne provode dokazni postupak. Pitam vas zašto? Osim toga, za svako nasilje u mnogim slučajevima (izuzmimo ekstreme) krivi su oboje, muškarci i žene. Drugi problem je što se muškarci teže odlučuju iznositi svoje probleme pred drugima. Teško priznaju da su zlostavljani, zbog osjećaja nelagode i poniženja, te spoznaje da nisu uspjeli. Nakon bračnog brodoloma, još dodatno ostaju bez djeteta. Naime, u Hrvatskoj uglavnom majka dobiva skrbništvo, bez obzira bila ona sposobna ili ne, a muškarac je taj koji sve to plaća – priča nam Damir Bartolčić, predsjednik Udruge. Da se muškarci ucjenjuju na različite načine, a posebno nakon razvoda – djetetom potvrdila nam je i Asenka Kramer, voditeljica udruge Dijete – razvod, naglašavajući kako institucije prečesto daju moć jednom roditelju, pa onaj drugi ostaje zakinut.
– U čak 90 posto slučajeva javljaju nam se očevi s problemima. Žale se na razne stvari, od toga da premalo viđaju djecu do toga da se dijete umno truje raznim lošim slikama o ocu. Dosad smo imali više tisuća upita za neki vid pomoći. Očevi žele sudjelovati u odrastanju djeteta i to mu se mora omogućiti. Osim toga, država još uvijek nije učinila apsolutno ništa kako bi riješila problem nasilja u RH, već na njemu još višestruko zarađuje – zaključuje Asenka Kramer.
Veliki broj razvoda u Šibeniku
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u lijepoj našoj sklopljena su 21.294 braka, što je za gotovo pet posto manje nego godinu prije. Paralelno, razvelo se 5.058 parova, odnosno raspao se svaki četvrti brak. Ni u Šibeniku nije bolje. Lani se razvelo 145 parova, 30 ih nije imalo djecu, dok čak u 91. slučaju parovi su imali djecu
