" "
Više

    " "

    Joso Smolić: Ako se ne prilagodimo novom tržištu, zgazit će nas vrijeme

     

    Ove godine na MOGS-u je sudjelovalo 30 izlagača manje no lani. Objasnili ste na otvaranju sajma kako je tome razlog neprilagođavanje obrtnika zakonima Europske unije. Možete li to pojasniti?

    Pa, stvar je jednostavna. Došli su i zaživjeli zakoni EU-a, a jedan dio nas obrtnika i poduzetnika nije se tome prilagodio, niti na njih pripremio na adekvatan način. Ove godine nam pogotovo fali vinara, koji su pod najstrožim zakonima o zaštiti proizvodnje vina i kontrole kvalitete. Mnogi od njih su se i prijavili za sajam, ali nisu stigli na vrijeme zadovoljiti sve ono što novi zakoni od njih traže, pa su od izlaganja morali i odustati u zadnji trenutak. Jednostavno nisu sve pripremili u roku. Ali, ne smatram ja tu situaciju tako jako tragičnom, bolje da se sami učimo u vlastitom dvorištu što sve moramo zadovoljiti, nego da nam se desi da se prijavimo na neki drugi sajam u državi ili inozemstvu, a da nismo spremni. Zato i jest jedan od povoda ovog sajma upravo da naše poduzetnike i obrtnike pripremimo za buduće tržište koje se sad otvorilo i za buduće sajmove na kojima ćemo morati biti nazočni. Dakle, moramo se prilagoditi novim pravilima, pa ovaj MOGS možemo shvatiti i kao vrlo dobru pripremu, uvijek se najlakše pripremati kod kuće.

    FISKALIZACIJA I INFORMATIČKO OPISMENJAVANJE

    Ipak nešto konkretnije, gdje je zapelo, na čemu obrtnici i poduzetnici najčešće ‘padaju’ u prilagodbi novim zakonima?

    Najprije i najosnovnije, moramo se fiskalizirati, postati informatički pismeni barem do neke mjere. Moramo svi naučiti pristupati internetu, bez interneta se više ništa ne može. Što se vinara tiče, moraju se prilagoditi novim trošarinama. Nažalost, dobar broj njih nije ni znao za to. Iako im iz Društva obrtnika pošaljemo prijavnicu za sajam sa svim potrebnim detaljima, oni je ispune, ali kao da nisu čitali dovoljno, iako smo ih upozorili da će morati poštovati sve zakonske norme koje smo u prijavnici i naveli.

    Znači, niti pet mjeseci od ulaska u EU, još se ne osjećaju velike promjene. Što se uopće promijenilo za obrtnike i poduzetnike otkako su EU zakonske regulative stupile na snagu?

    Nije se previše toga posebno promijenilo, nema tu sad nekih nepremostivih zakonskih okvira, samo se trebalo dobro pripremiti i prilagoditi. Što se tiče ugostiteljstva, svi ti zakoni su postojali i otprije. Primjerice, u sanitarnom smislu hrvatski zakoni su bili i stroži od ovih novih, europskih. Bili su jači kriteriji. Sad ima nešto više papirologije, a našim ljudima, koji vole sve odrađivati polako, treba za to dosta vremena. Ipak, jasno se vidi da brzo učimo, jednostavno moramo, ako želimo konkurirati na tržištu i kvalitetno plasirati svoj proizvod. Ako se ne prilagodimo, zgazit će nas vrijeme, bilo pri uslužnim, bilo pri proizvodnim djelatnostima. Zapravo, i nema nekih većih problema u svemu tome, sve to ide svojim tokom.

    Otvaranjem tržišta znatno se pojačala i konkurencija. Osjeća li se to u poslovanju?

    To i jest najteže, granice su se otvorile, tržište se otvorilo, i na to smo morali biti spremni. Međutim, nismo baš svi još spremni, pola svojih proizvoda nismo ni zaštitili, niti brendirali. Tu zaostajemo i na privatnoj i državnoj razini. Zaostali smo na tom pitanju, počevši od vina, prošeka, pršuta, i drugih sličnih autohtonih proizvoda. Tu ćemo izgubiti još dosta vremena dok sve ne stavimo na svoje mjesto. Nažalost, naši ljudi su o svemu tome počeli razmišljati tek kad smo ušli u EU, kad su ti zakoni stupili na snagu, a morali smo se početi pripremati puno prije, svi smo znali da 1. srpnja ove godine ulazimo u EU. Ne može se početi razmišljati o nekom zakonu tek kad se on počne primjenjivati, što je najveća boljka naših obrtnika i poduzetnika, pa i države. Dakle, moramo što prije mijenjati naš mentalitet, što prije to bolje za sve nas.

    MIJENJANJE MENTALITETA

    Kako ljudi reagiraju na promjene, ima li uopće volje za mijenjanjem mentaliteta?

    Ima volje, naravno. Prije nekoliko godina o svemu tome bilo je dosta gunđanja, ali polako su svi postali svjesni da se moramo prilagoditi ako kvalitetno želimo obavljati naše djelatnosti i kvalitetno plasirati naš proizvod. To mora ići, željeli to ili ne.

    Kako ocjenjujete ovogodišnji MOGS, jeste li zadovoljni, unatoč manjem broju izlagača?

    Prvi dan sajma mogu ocijeniti izuzetno uspješnim, i više smo nego zadovoljni, naročito uzimajući u obzir da se nalazimo u gospodarskoj recesiji, i da se moralo prilagoditi svim tim novim zakonima. I ove godine uspjeli smo našim obrtnicima i poduzetnicima pružiti mogućnost izlaganja u svom gradu i županiji.

    A povratna informacija, jesu li i izlagači zadovoljni poput organizatora?

    Sami izlagači sad već, drugog dana sajma, uputili su nam dosta pohvala. Svake godine zadnji dan sajma radimo anketu, u kojoj izlagači ocjenjuju organizatora. Prve dvije godine imali smo prosjek ocjena 4,7 i 4,3, pa se i ove godine nadamo visokoj ocijeni, naročito jer smo povisili razinu usluga. Sve nedostatke na koje su nam prošlih godina ukazivali, ove godine nastojali smo ih ispraviti, da se iste stvari ne ponavljaju.

    Što je izlagačima dosad bila najveća zamjerka organizaciji, što je trebalo unaprijediti?

    Najveća zamjerka bila je sama infrastruktura. Primjerice, ove godine jedna od udarnih vijesti sa sajma bio je WC autobus, iako se radi o jednoj od najmanjih stavki. Dosad su nam baš kemijske WC-e zamjerali, oni jednostavno nisu adekvatni za ovoliki broj ljudi. Napokon smo ove godine stekli sredstva za taj autobus, gdje se može pristojno obaviti svoje potrebe. Inače, WC autobus je djelo jedne tvrtke iz Splita, koja ga je osmislila baš za ovakve prigode. Do ove godine nismo imali ni razglas u samom prostoru, što smo također ove godine uveli. Dakle, zamjerke su bile uglavnom tehničke naravi, a iz godine u godinu ipak usavršavamo organizaciju.

    Koliki je trošak cijelog MOGS-a, i vrati li se što od uloženih sredstava?

    Sajam nije zamišljen kao profitabilna manifestacija, a najveći dio troškova snosi Udruženje obrtnika Šibenik. Mi za to iz svog proračuna odvajamo sredstva. Jedan dio troškova snose sami izlagači, a imamo i suorganizatore koji daju 10 posto. Svake godine nalazimo i donatore i sponzore. Najveći dio troškova vratimo svojim obrtnicima nazad, jer im dajemo mogućnost da izlože svoje proizvode. Također, ako obrtnici izlažu na drugim sajmovima po državi ili inozemstvu, udruženje i subvencionira dio njihovih troškova.

    ZASLUGE MOGS-A

    A koliko se samim izlagačima isplati sudjelovanje na sajmu, sklopi li se što poslova, potpiše ugovora?

    Dosad, po informacijama koje imamo i po statistikama, oni koji imaju velike proizvodne sustave i kupac ne može direktno na sajmu kupiti njihov proizvod, ukrcati ga u automobil i odvesti doma, kažu da se potpisalo ugovora između tri i sedam milijuna kuna prošle dvije godine. Koliko je tih ugovora i u konačnici realizirano, ne znamo niti možemo znati. Oni koji svoje proizvode prodaju direktno na sajmu, dakle uglavnom mali proizvođači, iz godine u godinu vraćaju se na sajam. Da im nije dobro, i da od sajma nemaju koristi, sigurno se ne bi vraćali. Ipak tu mora i participirati s određenim novčanim sredstvima, moraju si naći smještaj ako dolaze izdaleka, moraju si osigurati ljude koji će raditi na štandovima, osigurati im troškove. Skupi se toga, a oni se vraćaju, pa je zaključak jasan.

    Kakva je gospodarska slika Šibenika za obrtnike i poduzetnike? Koliko Šibenik ima koristi od turizma, koliko se to voli pričati?

    Kad čovjek ima malo, svaka mrvica dobro dođe i diže se u nebo. Ono što imamo u gradu moramo i dizati, a imamo turizam, pa ga moramo njegovati. Dobro, iz godine u godinu osjeti se blagi napredak, zahvaljujući samim poduzetnicima koji se jako trude da Šibenik zaživi. Međutim, bez novih većih investicija, novih radnih mjesta, kruha neće biti. Turizam jednostavno nije dostatan da bi svi mogli ugodno od njega živjeti. Za to nemamo ni infrastrukturu. Ohrabruju te naznake o gradnji novih hotela. Ipak, ako se ne počne razvijati i proizvodnja i obrtništvo, ni ti hoteli neće nam puno pomoći. U samo Udruženju obrtnika imamo između 20 i 30 posto članova koji se bave baš proizvodnjom, od vinara, pršutara, PVC stolarija, te nešto starih tradicionalnih zanata, poput urara i postolara.

     

    Povelja prijateljstva s Udruženjem obrtnika iz Garešnice

    S ljudima iz Garešnice upoznali smo na sličnim ovakvim događanjima, jako su aktivni po državi, pogotovo njihovi ugostitelji. A kako i mi dosta putujemo i prezentiramo Šibenik i cijelu županiju, svi bi željeli s nama postati prijatelji. S garešnicom smo, na njihovu inicijativu, sklopili i potpisali povelju prijateljstva između dva udruženja. Tako da svake godine mi idemo kod njih, a oni barem jednom godišnje dolaze kod nas. Koliko oni vole doći kod nas svjedoči i činjenica da ih je na MOGS došao cijeli autobus, točno 48 ljudi. Oni imaju proizvodnju drugog tipa nego kod nas, radi se o koži, pletivima, poljoprivredi, ali počinju i slovnim turizmom, što bi bilo interesantno i na našem području, pa od njih možemo i naučiti nešto novo.

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...