Centar za rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama Roman obitelj sa sjedištem u Bratiškovcima, prema europskom IPA 4 fondu aplicirao je projekt pod nazivom ‘Nove tehnologije za nove mogućnosti’ u sklopu kojeg za korisnike centra planiraju nabaviti novu računalnu opremu, među inim, i 3D printer, s kojim se malo koja udruga u Hrvatskoj može pohvaliti. Ova najsuvremenija tehnologija kojom će se u radu koristiti korisnici Centra, osobe ograničenih mentalnih i fizičkih sposobnosti, košta 199 tisuća eura, a predviđeno trajanje projekta je 15 mjeseci. Projekt ‘Nove tehnologije za nove mogućnosti’ uključuje trening za osobe s mentalnom retardacijom i radnike Centra, oformljivanje radionice za rad na 3D printeru, oformljivanje međunarodne socijalne mreže, senzibiliziranje lokalne zajednice i predstavljanje mogućnosti osoba s mentalnom retardacijom, izradu jednostavnih aplikacija za rad na 3D printeru, nabavku i instalaciju opreme, te marketinške aktivnosti. Ukratko, korisnici centra na najnovijoj će opremi izrađivati različite stvari i iste plasirati na tržište.
CILJANA SKUPINA OD 20 KORISNIKA
Iako na prvi pogled spoj novih tehnologija i mentalne retardacije izgleda neobično, ističe Roman, sličnih projekata ima u svijetu i nema razloga da ne zaživi i u našem gradu.
– Vidite, korisnici Centra već nekoliko godina imaju mogućnost korištenja računala u svojim prostorima, pa im takva vrsta tehnologije nije strana. Također, neki posjeduju mobitele, imamo flat wifi, plazme i dvd-e. Naravno, vrlo je mali broj korisnika koji su svladali osnovne računalne operacije čime su stekli pretpostavke za rad s jednostavnim aplikacijama dok većina njih ne pokazuje interes. Sukladno željama i mogućnostima korisnika, ovaj projekt će omogućiti daljnje razvijanje tih vještina. Također, zamišljeno je i da dio radnika Centra završi potrebne edukacije. I u Austriji i u Hrvatskoj – kaže Marin Roman.
Po njegovim riječima ciljana skupina ovog projekta je 20 korisnika i sedam radnika Centra za rehabilitaciju.
– Dakle, projekt je usmjeren na razvoj socijalnih usluga u zajednici, te samostalan život osoba s mentalnom retardacijom i razvijanje kompetencija neophodnih na tržištu rada, kao i u drugim područjima života. Projekt podržava socijalno uključivanje osoba, jer kroz ovaj projekt 12 od 20 osoba preselilo bi se u stambene zajednice u Šibeniku, svakodnevno bi putovali do radionice, proizvodili, pakirali i otpremali proizvode, što bi osiguravalo njihovo puno socijalno uključivanje i imalo bi pozitivan efekt na njihovo samopouzdanje i doprinos u društvu – naglasio je Marin Roman.
– Naš Centar je nositelj ovog projekta, dok su partneri na projektu Grad Šibenik, Turistička zajednica grada Šibenika i Atempo, nama srodan Centar sa sjedištem u Grazu, s kojim intenzivno surađujemo već duže vrijeme. Naime, ovaj austrijski Centar bio je nositelj i savjetnik reforma u više tranzicijskih zemalja istočne Europe, pa ih smatramo najboljim mogućim partnerom na ovom projektu. Grad Šibenik osigurat će prostor, a Turistička zajednica distribuciju. Smatram da je projekt dobar i da će biti uspješno implementiran – kaže Marin Roman, čelnik Centra Roman obitelj.
KONKRETNA POMOĆ KORISNICIMA
Inače, za podsjetnik je da je u prosincu 2010. godine Centar Roman obitelj usvojio Master plan deinstitucionalizacije i transformacije u Centar za intenzivnu i dugotrajnu skrb i Centar za pružanje usluga u zajednici.
– Unatoč krizi, uspjeli smo osigurati kreditna sredstva za kupnju tri stana u Šibeniku s ciljem pružanja usluga organiziranog stanovanja. U drugoj polovici ove godine završit će adaptacija i opremanje stanova. Svjesni da organizirano stanovanje uz podršku ima smisla samo ako ljudi rade i imaju obveze, ali i prava zaposlenih ljudi. Razmatrali smo razne mogućnosti zapošljavanja korisnika o kojima skrbimo. Uvažavajući sve aspekte krize koju živimo, nismo željeli tražiti obična radna mjesta poput čišćenja parkirališta, dijeljenje letaka i slično, već smo uz pomoć partnera osmislili koncept koji stvara nova radna mjesta za osobe s intelektualnim teškoćama. Efekt koji želimo postići je povećanje društvene uključenosti osoba s mentalnom retardacijom – kaže Marin Roman.
Inače, Centar za intenzivnu i dugotrajnu skrb ostaje u Bratiškovcima, a Centar za pružanje usluga u zajednici nakon Šibenika treba pokriti i ostala mjesta Županije. Slijedeći koraci ovisit će uvelike o novom Zakonu o socijalnoj skrbi koji je pri kraju izrade, a koji će pobliže definirati ovu problematiku, ali i realnim potrebama.
