Omanja vojska nezaposlenih prijavila se još jednom nakon završetka turističke sezone na Hrvatski zavod za zapošljavanje. U Šibensko-kninskoj županiji posao traži preko sedam tisuća ljudi, što znači da je nezaposlen grad veličine Umaga. Svi oni vjerojatno bi bili sretni da mogu bilo gdje raditi, no u privatnim tvrtkama naprosto nema posla. Sudeći prema posljednjem istraživanju Instituta za javne financije, vjerojatno su pogrešno usmjerili svoje ambicije, jer unatoč gospodarskoj krizi, tijekom posljednjih pet godina jedino je javni sektor zapošljavao nove djelatnike. Josip Franić, magistar matematike i pripravnik Instituta pozabavio se zapošljavanjem na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj tijekom gospodarske krize i iznjedrio istoimeno istraživanje. Ispostavilo se da je upravo Šibensko-kninska županija na visokom drugom mjestu po broju novozaposlenih u javnoj upravi, odmah iza Sisačko-moslavačke. S ukupno 75 djelatnika u 2007. godini, broj u javnoj administraciji se popeo na čak 241 zaposlenog, što je porast od čak 221 posto. Institut za javne financije navodi da su podatke za analizu koristili iz proračunskih izvješća koja lokalne jedinice dostavljaju Ministarstvu financija, pa je pretpostavka da su u izračunu obuhvaćene institucije i ustanove koje se također financiraju iz županijskog proračuna.
ZAPOŠLJAVANJE S ISKAZNICOM
Naime, sam ured 2007. godine imao je 46 zaposlenih, dok je 2012. taj broj narastao na 72 službenika, namještenika i dužnosnika. Dvadesetak novih zaposlenih objašnjavaju time što su zbog Zakona o prostornom uređenju i zaštiti okoliša, morali preuzeti 20 djelatnika iz Ureda državne uprave. O trošku države, primili su još 12 pripravnika na rad bez zasnivanja radnog odnosa, a prema zakonu morali su zaposliti nvog dužnosnika – trećeg dožupana koji zastupa nacionalne manjine. Također, od mogućih 10,7 mlijuna kuna za plaće, Županija koristi 10,13 milijuna, što znači da bi mogli zaposliti još djelatnika.
– Podsjećamo da bismo prema Zakonu mogli zaposliti još novih djelatnika, no ne smijemo zbog administrativne zabrane. Prošle godine smanjivalu smo plaće, i to dužnosničke za 10 posto, te službeničke za pet posto – rekao je Goran Pauk, župan šibensko-kninski.
Treba reći kako se iz županijskog proračuna izdvaja novac za Ustanovu Cvjetni dom za starije i nemoćne, na čijem je čelu je HDZ-ovac Tomislav Ninić, a novoosnovani Zavod za hitnu medicinu vodi HDZ-ovac Tomislav Jukić. Da je za mjesta u lokalnoj samoupravi potrebna odgovarajuća iskaznica, pokazuju i drugi primjeri.
GRAD S NOVA 24 MJESTA
Sličnu praksu zapošljavanja imaju gradske vlasti Šibenika, vladajuća koalicija SDP-HNS. Broj zaposlenih u gradskoj upravi 2007. godine iznosio je 60, dok je 2012. taj broj narastao na 84. U Uredu gradonačelnika objašnjavaju da je novih zapošljavanja bilo zbog povećanja obima poslova ili novih poslova, zamjena zbog umirovljenja te zbog sporazumnih otkaza, kao i temeljem preuzimanja zbog reorganizacije. U gradskoj upravi Šibenika poslove su našli ekonomisti, pravnici, arhivari, ali i čistačice, vozači, domari, referenti, te jedan komunalni redar. Poznato je da je upravo to mjesto dobio sin SDP-ovke Jagode Sablić, koja se sama uspjela zaposliti na mjesto referentice u Šibenskom kazalištu.
Kada je riječ o gradskim poduzećima, najviše je zapošljavao Gradski parking. Od 2007. do 2012. broj zaposlenih se popeo sa 61 zaposlenog 2007. na ukupno 80 djelatnika. Otvarala su se radna mjesta – ‘pomoćnik direktorice za operativne poslove, rukovoditeljica Sektora zajedničkih poslova, voditelj odjela servisiranja i održavanja, referent za promet, referent za kontroling…’. Za nijednog od njih se nije proveo javni natječaj. Gradski parking otkazao je suradnju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji je do 2008. vršio neovisno i stručno testiranje i analizu najkvalitetnijih kandidata, no sada to ovu tvrtku više ne zanima. U skladu s politikom povećanog zapošljavanja u tvrtci su u zadnje dvije godine troškovi plaća povećani za preko 1,5 milijuna kuna, što je godišnji rast od 17 posto, a sve to događalo se u vrijeme kada se u cijeloj Hrvatskoj ograničavaju i režu plaće, kao i dodaci na njih. Direktorica Lovorka Bujas nije pronašla vremena za komentar na takvu praksu zapošljavanja, izjasnivši se tek kako Gradski parking posluje transparentno.
Zapošljavanja je bilo u Šibenskom kazalištu, koje su kuloari također navodili kao mjesto za ‘uhljebljivanje’ vlasti bliskih kadrova.
OPĆINE OVISNE O DRŽAVI
Posebna priča su općine poput Ervenika i Civljana, koje su godinama ovisne o državnoj pomoći, a unatoč tome povećavale su plaće ili broj zaposlenih.
Primjerice, općina Ervenik primila je pomoć 2011. u iznosu od gotovo 90 posto ukupnih prihoda. U pojedinim je godinama taj udio bio još i veći, a općina je zamalo udvostručila rashode za zaposlene. S druge strane, premda je općina Civljane smanjila broj zaposlenih, povećali su rashode za zaposlene. To su primjeri koji jasno ukazuju na neodrživost takvog stanja i potrebu ozbiljnijih promjena na lokalnoj razini u Hrvatskoj, zaključuje Josip Franić u istraživanju.
Smanjenje ukupnog broja lokalnih jedinica je nužnost, zaključuju u Institutu za javne financije. Osim što bi se smanjenjem broja takvih jedinica smanjila i izdvajanja središnje države za pomoći, omogućio bi se i efikasniji nadzor nad poslovanjem lokalne razine u Hrvatskoj, a samim time i poboljšala bi se kvaliteta javnih usluga.
