Uoči intervjua imali ste sastanke s dekanom FSB-a dr.sc. Ivanom Juragom. Koje su novosti oko pokretanja Studija energetike, zaštite okoliša i akvakulture, a naposljetku samostalnog sveučilišta u Šibeniku?
Novosti su da smo se vratili četiri godine unatrag kada smo prešli s ideje u proces realizacije samog Sveučilišta.Da bi se ono formiralo morate imati minimalno tri studijska programa i tek onda su stvoreni preduvjeti za osnivanjem Sveučilišta.Sva tri studijska programa su vrlo zanimljiva s više aspekata. Energetika je zapravo ‘in’ u svjetskim relacijama, a prema informacijama iz znanstvene zajednice takvih studija na širem području regije nema. U ovom trenutku je nasušna potreba školovanja kadrova koji će u budućnosti preuzeti razvoj energetskog sektora na području Republike Hrvatske. Šibenik je drugi u svijetu i prvi u Europi imao hidrocentralu Jaruga, u zadnje vrijeme među prvima u Hrvatskoj dobili smo vjetroparkove, ovo je područje pogodno za razvoj novih solarnih sustava, imamo veliki hidropotencijal, obalni pojas je interesantan za proučavanje energetskog sektora… Stoga je ovo područje idealno za razvoj, ne samo univerzitetskog centra, već je zanimljiv iz aspekta utemeljenja razvojno-istraživačkog centra koji bi se bavio primjenom energetike i zaštite okoliša te akvakulture direktno u privredi. I to nam je cilj. Dobiti ne samo centar koji će akademski obrazovati buduće studente već da oni svoje znanje primjene direktno u praksu.
Kako će se u tu priču uklopiti doktorski studij ekonomije i poslovnih znanja koji zagovara gradonačelnik Burić u suradnji s profesorom Antom Pulićem?
Gradonačelnik, prema onom što sam s njim i privatno i službeno razgovarao, na valjan način promišlja o budućnosti grada Šibenika. Razmišlja da ukoliko Šibenik ne dobije znanstvene institucije i akademsku razinu, onda grad umire. Samo obrazovani ljudi mogu polučiti kvalitetniju i bolju budućnost. Iz tog aspekta on sa svim svojim srcem, koliko sam primijetio, podržava formiranje Sveučilišta sa ova tri studijska programa, ali isto tako s dr. Pulićem zagovara da se u što skorijem roku, već na jesen, otvori doktorski studij u prostorima samostana sv. Lovre. Doktorski studij, koliko je meni poznato, zapravo je dislocirani studij mariborskog Sveučilišta i nema nikakve zakonske zapreke da se taj studij ne pokrene ukoliko postoji dovoljan broj zainteresiranih kandidata. U ovoj fazi bi bio dislocirani studij pod mariborskim Sveučilištem, ali jasno u budućnosti nema razloga da, ukoliko opstane na tržištu i ako postoji dovoljan broj zainteresiranih kandidata, ne bude dio budućeg šibenskog Sveučilišta.
DUGOROČNA STRATEGIJA
Jeste li za studij energetike već dogovorili i osigurali predavački kadar?
To je domena rada zagrebačkog Sveučilišta. Jasno, nema razloga da se dugoročno kao predavači uključe mladi ljudi s boravkom u Šibeniku.
Što je s prostorom? Ide li se još uvijek s idejom adaptacije bivše vojarne Palacin?
Koliko mi je poznato, Veleučilište u Šibeniku je stavilo na raspolaganje svoje prostore. U pravoj fazi Inavis centar će dati prostore za administrativne urede takvog studija,To je prva faza za početak studija. Ali konačno i najbolje rješenje, pri čemu se ostaje jest da se formira sveučilišni kampusu sklopu bivše vojarne Palacin. To je dugoročna strategija. Toga Grad mora biti svjestan, da je akademska i znanstvena zajednica Palacin imala priliku vidjeti te je definirala da je to idealan prostor za formiranje kampusa jer se tamo nalaze inovacijski centar, remontno brodogradilište, u blizini je i obalni pojas otkud se lako dođe do Martinske gdje se nalazi Znanstveno istraživačka jedinica Ruđer Bošković.
Dakle, dok se kampus bude gradio, studij već može startati?
Definitivno. Ne smije postojati nikakva materijalna zapreka da se otvori studij. Jasno, primarni zadatak jest da se što prije pokrene uređenje Palacina, ali ukoliko ne bude nikakvog načina u tom slučaju će se ići u prostore Veleučilišta i Inavisa.
Kada očekujete da bi se mogli upisati prvi studenti?
Da je bivša gradska uprava imala bilo kakve želje i volje, mi bismo već ovu godinu imali prve studente. Sada je to nemoguće prije iduće godine.
Dio ste akcijskog tima kojeg je oformio gradonačelnik Burić za visoko obrazovanje? Koje ste zadatke dobili?
S dr. Burićem sam razgovarao više puta, prije izbora i poslije. U ovom trenutku ne znam koju će mi ulogu namijeniti, ali javno je rekao da imam odriješene ruke kako bi realizirao ono što se započelo prije četiri godine. Očekujem da me u pisanoj formi imenuje kao koordinatora ispred Grada Šibenika jer je to moja uloga od početka i bila. Autor sam ideje , inicijator i pokretač projekta i ne vidim nikakvog razloga da bi bilo tko mijenjao tu ulogu. Istovremeno je to privatna ideja i koncept koji sam u pisanoj formi dostavio Gradu i ušlo je u Strategiju razvoja grada Šibenika. Okupio sam gotovo sve na državnoj razini koji su direktno ili indirektno uključeni u energetiku i zaštitu okoliša i akvakulturu i vjerujem da smo u ovom razdoblju od četiri godine, bez obzira na zapreke u politici, puno napravili. U ovom trenutku je gotovo finaliziran draft program studija energetike. U subotu, 29. lipnja imamo sastanak u Zagrebu na FER-u na kojem će biti nazočan dekan FER-a prof. dr. Nedjeljko Perić, dekan FSB-a prof.dr. Juraga, a trebao bi biti rektor Sveučilišta Zagreb prof.dr. Aleksa Bjeliš. Na tom sastanku će biti nazočan gradonačelnik dr. Burić. Nadam se da ćemo na tom sastanku pokrenuti realizaciju.
NELOGIČNI ŽUPANOVIĆEVI POTEZI
Na vašem posljednjem javnom istupu za mandata bivše gradske uprave, iznijeli ste niz optužbi na račun bivšeg gradonačelnika Županovića. Kazali ste da se projekt pokretanja studija vrši u ‘zatvorenoj mreži po principu ja tebi, ti meni, koncipirano po sistemu interesnih skupina, a ne općem interesu’. Koji je to bio Županovićev interes o kojem govorite?
Teško mogu iščitati sve poteze koje je on vukao, ali ne mislim pri tome samo na gradonačelnika, već na čitavu gradsku upravu. Oni nemaju nikakve logike. Prvo su sveučilište podržavali na načelnoj razini, da bi onda potpuno digli ruke, okrenuli se i nudili ga Zadru, a onda u završnoj fazi su pošto-poto htjeli ukrasti ideju i pripisati je sebi. Mislim da je se provodila politika da bilo koja ideja ako je dolazila izvan tog, uvjetno rečeno, partijskog sustava nije smjela biti prihvaćena. Mislim da je to osnovni princip funkcioniranja. U tom smislu nisam mogao proći, a niti po konceptu tzv. ‘fetivnosti’. Ako ne pripadaš tom fetivnom krugu, ma koliko kvalitetna ideja bila, nije je bilo moguće realizirati.Osim toga, mislim da su postojali vrlo krupniji interesi za vojarnu Palacin.
A zbog čega se bivša gradska uprava najednom okrenula zadarskom Sveučilištu?
Zadar je definiran kao budući regionalni centar i centri političke moći nastoje sve važnije institucije postaviti u Zadru. U tome, šibenski političari su pokazali visok stupanj lojalnosti takvoj politici, tj. nesposobnost da se izbore za svoj grad, a radi očuvanja svojih stečenih privilegija i interesa. Jednostavnim riječima, šibenski političari nisu imali viziju, a niti spremnost za mukotrpan rad u realizaciji velikih strateških projekta. U ovom slučaju, za bivšu vlast projekt šibenskog sveučilišta proglašen je nemogućom misijom i poklonjen je sposobnijem Zadru. Da bi apsurd bio veći, Gradska uprava se usprotivila struci, tj. Inicijativnom vijeću i Gradskom vijeću. Nakon što sam se, u ime Inicijativnog vijeća, suprotstavio tome i stavio veto da projekt ide Zadru, išlo se toliko daleko da je pokrenuta inicijativa Gradske uprave da me se izbaci iz gradskog prostora i na taj način se ugrozi rad i razvoj Šibenske privatne gimnazije s obzirom da je agencija Cromovens sastavni dio organizacijske sheme Gimnazije i Vrta sv. Lovre. S obzirom na odluke koje su donesene na Općinskom sudu, vjerujem da je bivša Gradska uprava imala i politički utjecaj.
Koliko smo zbog svih tih previranja izgubili na samom projektu?
Da je postojala zdušna želja i volja tadašnje gradske uprave mi bismo već ove godine upisali prve studente. Nažalost, zbog te indolentnosti propustili smo određeno vrijeme. Od onog što sam ja iščitavao od znanstvenika i eksperata jest da je najmanja volja i želja bila baš među šibenskim predstavnicima.
Koja bi vaša uloga bila u budućem studiju?
Dosada sam radio jako mnogo projekata i programa. Samostan sv. Lovre nije moje vlasništvo, ali sam uložio jako puno truda, muke i svojih vlastitih sredstava da se čitava stvar realizirala. Jedan od projekata na koji sam jako ponosan je revitalizacija Čiste Velike u poslijeratnom razdoblju. Zahvaljujući tom projektu koji je bio lansiran 1992. godine to je mjesto dobilo novu crkvu, novu školu…Ne sporim da ne bi i inače dobili, na ovaj ili onaj način, ali zasigurno po tom uzor modelu na razini Hrvatske u cijelosti je napravljena infrastruktura, dvorana, škola, crkva…Novi projekt sveučilišta meni je vrlo izazovan jer vidim u njemu budućnost Šibenika. Sveučilište suštinski mijenja grad na bolje i otvara perspektivu mladim obrazovnim ljudima. Šibenik postaje regionalni centar novih, takozvanih zelenih tehnologija i vrlo brzo se uspješno pozicionira u regiji. To je opći interes, a onda i moj i interes moje djece. Također, kao vlasniku privatne gimnazije i centra za edukaciju koji je uključen u brojne međunarodne projekte, vidim kvalitetnu suradnju sa budućim Sveučilištem. Nadalje, tu je i povezanost s privredom. Dakle brojne su mogućnosti i prilike za razvoj.
Šibenska privatna gimnazija otvorena je prije osam godina. Možemo li reći da su Šibenčani prihvatili model privatnog srednjoškolskog obrazovanja?
Šibenska javnost mora znati da nema ni jedne zemlje u EU koja ne sufinancira privatno školstvo, većina u 100 postotnom iznosu i to je Ustavna kategorija. Zašto oni to rade? Zato što su shvatili da je to jedini i pravi put da bi ostvarili pluralizam i konkurentnost u školstvu. Hrvatska je jedina zemlja gdje vam je dostupno ići u državnu ili vjersku školu, a u privatnu je preskupo jer država ne podupire privatne škole ni jednom jedinom lipom. Dakle, mi smo zemlja sa državnim i vjerskim školama … pa zaključite sami što to znači. Dok se u Hrvatskoj to ne promijeni osuđeni smo na prosječnost. No, neke sredine poput Varaždina i Rijeke su to shvatile te obilno pomažu svoje privatne škole. Primjerice, u Varaždinu radi privatna gimnazija s internacionalnim programom na engleskom jeziku. Bez potpore lokalne uprave to ne bi bilo moguće. Nadam se da će i Šibenik prepoznati vrijednost privatnog osnovnog i srednjeg školstva, a ne samo vrtića. Šibenčani polako shvaćaju značaj i vrijednost Šibenske privatne gimnazije, jedine privatne škole, u prvom redu zahvaljujući dobrom glasu o školi kojeg pronose naši učenici i roditelji.
Što kažete na komentare u Šibeniku kako je učenicima u Privatnoj gimnaziji lako proći godinu jer roditelji plaćaju školarinu…
Roditelji u cijelom svijetu plaćaju školovanje svoje djece u privatnim školama da bi im omogućili kvalitetno obrazovanje kao ulog za kvalitetan život i to smatraju najmudrijom investicijom i zapravo su sretni ako mogu svojoj djeci omogućiti privatnu školu. Tako je i sa našim roditeljima. Dakle, nemaju svi roditelji jako puno novaca, ali žele investirati u svoje dijete. Naši učenici ne prolaze lako školsku godinu, već ocjenu moraju zaslužiti. Ako ne, gube godinu i odlaze u neke druge škole. Dakle, ono što roditelji plaćaju jeste: individualan pristup, kvalitetne nastavnike koji nisu nezamjenljivi, manji broj učenika u razredu, uključenost u međunarodne projekte, blok satove tj. dnevno rasterećenje u predmetima, kvalitetnu komunikaciju i brigu za svakog učenika, opušteno i prijateljsko okruženje,… Najbolji dokaz o ovome su rezultati naših učenika na Državnoj maturi. Jedna smo od rijetkih škola koja se može pohvaliti 100 postotnim prolazom. U Šibenskoj privatnoj gimnaziji svi učenici uspješno prolaze Državnu maturu i ukoliko to žele napuštaju školu s još dvije međunarodno priznate diplome, a to st ECDL i Cambridge English.
NISAM PRIPADNIK NITI JEDNE POLITIČKE
Tijekom predizborne kampanje predstavljeni ste kao simpatizer Loze, no podržavali ste neko vrijeme i Šibenski građanski forum? Pripadate li zapravo nekoj političkoj grupaciji?
Definitivno nisam pripadnik niti jedne političke opcije. Ne zanimaju ti koncepti funkcioniranja stranaka na bazi hijerarhije i poltronstva ma kakvu poziciju dobio. Mene zanima realizacija projekata, no nažalost vi ne možete ništa realizirati ni u Šibeniku ni Hrvatskoj bez da imate support određene političke grupacije. U ovom slučaju udruga Loza ima sjajnih ljudi, ali nažalost nemaju snage značajnije utjecatina oblikovanje razvoja grada što se pokazalo i na izborima. Isti je slučaj sa Šibenskim građanskim forumom. Ono što je mogućnost i što bi Grad Šibenik, skupa s velikim političkim strukturama trebao njegovati, jest dobar odnos s mnogim udrugama i individualcima jer često puta u njima su ljudi koji žele samostalnost i neovisnost, a istovremeno žele realiziratisvoje izvrsne ideje. Trebalo bi takvimljudima koji imaju volje i ambicije, ali ne žele ući u strogo hijerarhijski sustav, omogućiti kanal kako realizirati dobre ideje.
