Projektu Hrvatskog centra koralja Zlarin, koji je pripremio Upravni odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika, odobrena su sredstva Ministarstva turizma u iznosu od 350 tisuća kuna za izradu dokumentacije. Odluku o raspolaganju sredstvima Fonda za razvoj turizma, nakon objavljenog Javnog poziva za predlaganje projekata od 03. listopada 2013. godine, donio je ministar Darko Lorencin.
-Odluka je odlična najava za predstavljanje projekta koji ćemo upriličiti 19.travnja na Zlarinu, kada će biti prezentirana i ronilica koju će nam za tu prigodu ustupiti Fakultet elektronike i računarstva. Priprema ovog otočnog projekta dokaz je da su nam svi dijelovi grada jednako važni što ćemo još nebrojeno puta dokazati u našem mandatu – poručio je šibenski dogradonačelnik Danijel Mileta te pohvalio gradski Odjel za gospodarstvoj koji je opet dokazao kako je uspješan gotovo u svakom projektu koji priprema.
Hrvatski centar koralja Zlarin otvorio bi se u zgradi Kažerma i Kuća Šare gdje bi bilo okupljalište koraljara, s prostorima za edukaciju i radionicama namijenjih svima koje koraljarstvo zanima i gdje bi se prezentirao proces od vađenja koralja iz mora do načina njegove eksploatacije.
Ronilica na daljinsko upravljanje, kao posebna atrakcija projekta, snimala bi koralje na morskom dnu, a slika bi se na monitorima u brodu prezentirala turistima i svim zainteresiranima.
Vrijednost projekta procjenjuje se na 8 milijuna kuna i bit će apliciran za sredstva EU, dok će dokumentaciju, u njegovoj pripremnoj fazi, zajednički financirati Ministarstvo turizma i Grad Šibenik.
Da podsjetimo, projekt su 7. veljače Povjerenstvu za odabir projekata i dodjelu bespovratnih sredstava ministarstva predstavili Matija Bumbak pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo poduzetništvo i razvoj i Ivana Bujas Rupić, pomoćnica pročelnika.
Ovaj projekt planira se s brojnim pozitivnim učincima: od obnove i revitalizacije zaštićenih profanih objekata na otoku Zlarinu, preko stvaranja muzejsko–galerijskog prostora koji aktivnostima teži samofinanciranju i samoodrživosti, do poboljšanja infrastrukture za kulturno-turističku djelatnost i podizanja prepoznatljivosti i identiteta otoka Zlarina – kazali su Bumbak i Bujas Rupić.
