" "
Više

    " "

    Burić: Na terenu TEF-a ne smijemo pogriješiti, struka će odrediti njegovu namjenu

     

    Završila je prva godina mandata aktualne gradske vlasti u Šibeniku. Možete li komentirati – jeste li zadovoljni?

    Izuzetno sam zadovoljan jer je u prvoj godini odrađen onaj najteži dio posla, koji se najmanje vidi, za kojeg dobivate najmanje pohvala, onaj uredski posao kojim projekte dovodite do realnog izvršenja. Mogu kazati da unutar godinu dana nije bilo nijednog projekta u gradu na kojem gradske ekipe nisu radile s krajnjim zadatkom da ga dovedu do realizacije. Kada projekt krene, kada bude završen natječaj i započnu radovi, za mene je on gotov jer je sve ostalo stvar rutine. Osim toga, nemojte zaboraviti da smo u ovoj prvoj našoj godini riješili dva temeljna pitanja o kojima će ovisiti razvoj grada. Uporno na prvo mjesto stavljam pitanje organiziranja visokog školstva u vidu Studija energetike. Druga posebno značajna činjenica jest rješenje problema TEF-a. Nakon desetljeća nerazriješenih odnosa na toj lokaciji, postigli smo sporazum s INA-om. Svima je poznato da je to temelj raspetljavanja imovinskih odnosa na tom terenu, jer ne samo da je INA bila najveći vjerovnik i da je imala založno pravo na TEF-ovim parcelama, već i ono što mi uporno zaboravljamo, imala je razlučno pravo. To znači da je u bilo kojoj varijanti dogovaranja, od predstečajne nagodbe dalje, INA imala pravo svaku novu tvrtku koja bi proistekla iz predstečajne nagodbe poslati u stečaj na temelju svojih tražbina.

    NISU NAPRAVILI NIŠTA

    Iz redova oporbe ne dijele vaše zadovoljstvo. Navode kako samo završavate projekte bivše vlasti, a svoje nemate. Kako to komentirate?

    Vratio bih se ne na prvu godinu mandata, već u predizbornu kampanju. Moja je prva teza bila da bih odmah potpisao predizborni gospodarski program bivše gradske vlasti, nisam na njihove planove mogao dodati niti riječ, no problem je bio što oni ništa od toga nisu realizirali. Također, ne znajući da ću dobiti izbore, tada sam kazao kako ćemo u slučaju pobjede odmah nastaviti sa započetim projektima koje smo naslijedili, te da neću dozvoliti ono što su napravili moji prethodnici – da na mjestu takozvanog importanea u centru grada imamo rupu, kao šaku u oko, tik do najveće investicije u pomorsko dobro, gata Vrulje. Šibenik je previše vrijedan, a premalo je prostora da bismo iz političkih razloga zaustavljali projekte. U posljednjih godinu dana nikad nisam prozivao bivšu vlast, niti minorizirao njihove ideje. U krajnjoj liniji, nije teško stvoriti ideju, teško ju je provesti do realizacije, a to i jest problem Šibenika. Uvijek smo bili grad spektakularnih ideja, od mostova preko kanala, do uspinjača, ali se nikad ništa od toga nije desilo. Ja sam, eto, ostao pri svome i završio postojeće projekte, bez obzira na probleme u kojima su se oni nalazili u trenutku preuzimanja vlasti. Spomenut ću samo da me dopis SAFU-a dočekao na stolu 72 sata nakon što sam sjeo u gradonačelničku fotelju, a čiji je sadržaj najbolji odgovor na komentare oporbe.

    TEF U RJEŠAVANJU

    Vratimo se malo na TEF. Što je konkretno promijenio sporazum Grada s INA-om?

    Sada smo u poziciji da, ukoliko ispoštujemo sporazum i platimo dogovoreni iznos, a hoćemo, možemo nastaviti razgovore s ostalim vjerovnicima, Ministarstvom financija, Ministarstvom gospodarstva i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji na račun posudbe novca za nekoliko sanacija opasnog otpada u TEF-u potražuje najveći dio financijskog kolača. Već smo pokrenuli tu proceduru. Naravno da je i tu riječ o milijunima kuna, ali sad znamo svoju poziciju i mogućnosti. Kada je riješen dug s INA-om možemo razmišljati o predstečajnoj nagodbi kojom bi se otpisao dio potraživanja, ili o sporazumnom dogovoru kojim ćemo definirati dugovanja.

    U kojoj su fazi sada ti pregovori?

    Očekujem da se to kroz ovu godinu riješi. Poslali smo im službeni pismeni zahtjev i očekujemo kako će stvari vrlo brzo postati konkretne. Svima je to u interesu i ja sam optimist. Novi ministar financija Boris Lalovac bio je prisutan na svim razgovorima dok je ministarstvo vodio Slavko Linić i dobro je upoznat s pričom.

    Što Grad konkretno radi dok čekate rješenje dugovanja?

    Naravno da ne sjedimo skrštenih ruku. Okupio sam radnu ekipu koja će raditi na projektu. Polazim od teze da na TEF-u ne smijemo pogriješiti, Grad nema to pravo jer će projekt TEF-a odrediti budući razvoj Šibenika, ne samo zbog onoga što će se tamo napraviti, već zbog činjenice da će to zauvijek promijeniti gradski proračun. Danas je 80 posto proračuna zadano i to vrlo skromno, a onaj ostali minimalni iznos raspoređuje se prema svima onima koji očekuju proračunsku pomoć. Sjetit ćete se kako sam u predizbornoj kampanji napominjao kako gradski proračun mora izići iz okvira od 200 milijuna kuna jer ćemo se u protivnom zakopati na postojećem stanju. U trenutku kad počnemo prihoditi sve ono što će nam TEF donijeti, nećemo više imati priče oko financiranja kulture, sporta niti institucija.

    Što predviđate, koliko bi projekt TEF-a trebao obogatiti gradski proračun?

    Teško mi je tu biti precizan. Ali mogu najaviti kako ćemo vrlo skoro raspisati međunarodni javni poziv za lokaciju TEF-a. Istovremeno, angažirat ćemo sve ljude od struke, arhitekte, urbaniste, građevince, geodete i sve ostale da iscrtaju ono što misle da bi bio najbolji sadržaj na lokaciji bivše tvornice. Nemojmo zaboraviti da je TEF izolirano područje koje, osim 280 tisuća metara četvornih o kojima se uvijek govori, u svom vlasništvu ima još 200 tisuća kvadrata na padinama Smričnjaka koji su van tvorničke žice. Zato ću odbiti svako točkasto rješavanje problema u TEF-u i bit ću protiv svakog parcijalnog rješenja, bilo da se radilo o produljenja plaže Banj ili o marini. Svatko bi htio lokaciju uz obalu, a nitko do ceste. Zato će rješenje ići cjelovito. Grad tu ne smije pogriješiti. Pustit ćemo da struka i investitori daju realnu ideju o tome što tamo može biti, ali na čitavom terenu. Interesa neće manjkati, u to ne sumnjam. Šibenik konačno mora kapitalizirati činjenicu da je pravo geografsko središte Dalmacije.

    TVRĐAVA JE ODRŽIVA

    Tvrđava sv. Mihovila je otvorena spektaklom. Više – manje svi su oduševljeni rekonstruiranim izgledom. No, jeste li izračunali koliko je taj projekt isplativ?

    Naravno. I to je daleko iznad naših očekivanja. Govoreći konkretno, u 11 dana, koliko je prošlo od otvaranja, tvrđava je uprihodila samo od ulaznica oko 200 tisuća kuna. To znači da dnevno, samo od ulaznica zarađuje oko 15 tisuća kuna. U prvoj godini svaki zakup tvrđave donosi profit. Već je toliki interes iz cijele Hrvatske za zbivanje na tvrđavi da nas već tjera da počnemo razmišljati o osnutku posebne tvrtke koja će voditi brigu o fortifikacijskom sustavu jer je dvoje ljudi premalo da bi radili sav taj posao. Inicirao sam razgovor s Društvom Juraj Dalmatinac kako bismo složili zajedničku priču oko ovoga. Sv. Mihovila, a kasnije i ostale tvrđave želimo prezentirati na nacionalnoj i na europskoj razini, a za to je potreban sustavan rad, jaki PR i dobra organizacija. Na takvo razmišljanje, osim financijskih pokazatelja, pravo nam daju i dojmovi ljudi koji su posjetili tvrđavu, a koji su oduševljeni njezinim kapacitetima. Zato se uopće ne bojim za samoodrživost tvrđave.

    Zašto MDF-ovo otvorenje nije išlo na tvrđavu?

    Mislim da smo imali malo vremena. A, osim toga, festival je u jednom prijelomnom trenutku. Nije tajna da sam isticao i ranije da se festival mora ojačati i napraviti novi iskorak, inače će postati neprepoznatljiv, a to ne smije jer se ipak identificira sa Šibenikom. Moja je ideja da se MDF izvuče iz kazališta, da bude samostalan, da se ekipira ljudima koji će ga ubuduće voditi. U ovom trenutku svi građani Šibenika, pa i Hrvatske otvorenje festivala poistovjećuju s gradskom vijećnicom i trgom pred katedralom. No, to ne znači da se sve to ne može mijenjati. Ove godine neke smo radionice smjestili na tvrđavu, a dogodine ćemo vidjeti hoće li se i otvorenje prebaciti tamo.

    Dokad bi trebao zaživjeti šibenski rekonstruirani fortifikacijski sustav?

    Sv. Mihovilu smo završili samo prvu fazu, a čekaju ga daljnje intervencije u okoliš. Prije svega, mislim na eskalator koji završava objektom na tri etaže na ulazu u tvrđavu s južne strane. Baroneu smo točno odredili tempo i osigurali sredstva za rekonstrukciju. Očekujem da ćemo brzo objaviti natječaj za izvođača radova koji bi trebali početi na jesen, a to znači da bi do jeseni 2015. trebali otvoriti novouređeni objekt. Na sv. Ivanu aktivnosti se vode na dvije razine – radi se idejni projekt na temelju idejnog rješenja, te s DUDI-em pregovaramo kako bi Grad došao u posjed tvrđave. Ima tu klasičnih pravnih nebuloza, negdje se tvrđava uopće ne vidi, već je ucrtana šuma pa to ispravljamo, no mislim da su svi uključeni akteri voljni tu priču što prije privesti kraju. Mnogo je u pregovorima s raznim institucijama pomogla činjenica da je projekt na sv. Mihovilu doveden do kraja. Vjerujte, svima nam je laknulo, od državne razine do grada. Da je pao sv. Mihovil iz bilo kojeg razloga, ne bi bilo ni Baronea, ni sv. Ivana, ni žičara ili eskalatora, niti sadržajne priče raspršenog hotela, sve bi to palo na fondovima. Zato smo ushićeni završetkom ovog projekta.

    OKO SV. NIKOLE NEĆEMO RATOVATI

    Što je sa sv. Nikolom? Njega nismo spomenuli, a poznato je da je Grad pokrenuo upravni spor kako bi došao u poziciju da ima pravo prigovora na odluku Županijske skupštine kojom je tvrđava dana na upravljanje županijskoj Javnoj ustanovi za zaštićene prirodne vrijednosti.

    Taj je spor, uvjetno kazano, naslijeđen i uvijek zastupam stav da je spor rješiv dogovorom. Ne pada mi na pamet da zaustavljam projekt na sv. Nikoli zato što će njime formalno pravno upravljati Županija, odnosno županijska javna ustanova. U ovom se trenutku radi sporazum između Grada i Županije, odnosno Javne ustanove, kojim će se regulirati ulaganja sa svih strana. Znate, osim toga, da je pokrenuta procedura da se tvrđava proglasi spomenikom pod zaštitom UNESCO-a. To je iznimno važno jer će konačno definirati što sv. Nikola može biti. Dakle, sve što se događa sa sv. Nikolom ide svojim tempom, neovisno o tome tko njime gospodari. Dat ću vam primjer šetnice kroz kanal sv. Ante koju je implementirala upravo županijska Javna ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti. Pa, tko više od Šibenčana koristi taj resurs ili razmišlja o tome tko njome gospodari? To je lokalitet u Šibeniku i napustio bih sve ostale priče koje vode ka diobi tantijema.

    Proširenje plaže Rezalište na plažu Podsolarsko nije gotovo, iako je kao prioritet bilo u vašem predizbornom planu. Zašto?

    Nismo odustali, kazao sam već kako nema nijednog projekta koji stoji. Spajanje Rezališta s plažom u Podsolarskom svodi se na klasičnu našu priču s papirima. Treba donijeti detaljni plan uređenja, a tu plansku regulativu na spojnici preuzela je Zagreb Montaža koja je, ako se isključi crta pomorskog dobra, stopostotni vlasnik terena. Za plažu Rezalište naručili smo projekt koji će dati troškovnik i izgled lokacije, pa ćemo znati koje su nam financijske mogućnosti. Ono što sada mogu reći jest da će sve što će se od iduće godine raditi tamo, a radit će se, biti smišljeno i s ciljem konačnog oblikovanja lokacije. Do konca godine završit ćemo projekt, do proljeća dogodine počet ćemo radove u fazama, ovisno o mogućnostima, a probat ćemo naći i pomoć nadležnih ministarstava ili fondova.

    Pričali smo već o sveučilištu. Na koji način ugovor s nizozemskim fondovima utječe na formiranje sveučilišta u Šibeniku?

    Ta priča o razvoju visokog školstva u Šibeniku ne sadržava samo potpis ugovora s rektorom zagrebačkog sveučilišta i početak rada na organizaciji studija, već je sve to konačno dobilo i pravnu formu. Mi smo prvi u Hrvatskoj koji smo dobili sufinanciranje norveških fondova koji su vrlo specifični jer ne žele sufinancirati ništa što ima ‘okus biznisa’. Jedino što potpomažu jesu projekti koji imaju tendenciju smanjivanja kulturoloških, znanstvenih i socijalnih razlika između zemalja članica EU-a, te podržavaju projekte socijalnog, gospodarskog i intelektualnog izjednačavanja među zemljama članicama. Nama su dodijelili sufinanciranje s 1,7 milijuna eura na projektu takozvanog Nacionalnog centra zelenih industrija koji obuhvaća ne samo razvoj gospodarskih djelatnosti, naslonjen na industrijsku zonu Podi, već i razvoj tri šibenska sveučilišna studija – energetike, zaštite okoliša i marikulture i akvakulture, naslonjene na Institut Ruđer Bošković i s osnovnom namjerom suradnje s norveškim sveučilištima i tvrtkama. Treba ovdje napomenuti kako smo dobili i sredstva norveške vlade, Islanda i Lihtenštajna za projekt regionalnog centra kojim će se kroz prezentaciju norveškog veleposlanstva na šibenski studij privlačiti studenti s područja Albanije, Bugarske, Rumunjske i zemalja bivše Jugoslavije.

    Što to znači, možete li biti konkretniji?

    Naravno. Ne samo da ćemo omogućiti školovanje naše djece u gradu Šibeniku, te povratak mladih Šibenčana s diplomom FER-a i FESB-a iz Zagreba, koji će u svom gradu moći napraviti znanstvenu karijeru, već ćemo u Šibenik na jedan od tri planirana studija privući studente, a time i potencijalne buduće intelektualce i nosioce razvoja s područja čitavog nama bliskog dijela Europe.

    STUDIJ IPAK DOGODINE

    Iako ste najavljivali kako će studij energetike profunkcionirati već ove godine, čini se kako to ipak neće biti moguće.

    To je moguć scenarij i njega smo razradili na način da bi se nastava održavala na alternativnim lokacijama, a koristili bi se praktikumi Tehničke škole. Međutim, nakon sastanka s dekanima Ferićem i Juragom u Zagrebu, skloniji sam varijanti da se krene od akademske godine 2015., da ti prvi studenti uđu u uređeni prostor Studija energetike. Čekamo troškovnik i izvedbeni projekt studija na prvih 1,6 tisuća metara četvornih koji je pri završetku. Grad je spreman, u proračunu smo izdvojili sredstva za investiciju uređenja triju učionica amfiteatralnog oblika, te tri plus jednog praktikuma. Istovremeno, priča oko sveučilišnog kampusa na Palacinama je odmakla, dobili smo strukturalnu pomoć, rade se konkretni projekti za kampus. Želio bih da studenti kad dođu, ostanu iznenađeni i preporuče studij dalje. Uvijek je usmena predaja jedan od najboljih načina reklamiranja. Ništa nam ne znači hoćemo li otvoriti za tri mjeseca ili godinu dana, a ovako ćemo imati daleko bolji efekt.

     Grad neće platiti niti kune od dugova NK Šibenika

    Grad Šibenik se uključio u postupak preoblikovanja NK Šibenika. Mnogo se pričalo o kešu koji će opteretiti gradski proračun, prije svega o 3,5 milijuna kuna iz drugog mirovinskog stupa koji se ne mogu pretvoriti u dionice već platiti u gotovini. Također, mnogo se pričalo o dugovima dobavljačima koji se zacijelo neće odreći potraživanja. Jeste li definirali, koliki su ti gotovinski dugovi koji će prijeći s kluba na grad?

    To se tek radi. U ovoj fazi imamo provesti postupak preoblikovanja. Nije slučajno naša pročelnica za financije Senka Ramljak preuzela financijski dio kluba, to je žena s ogromnim iskustvom u privatnom financijskom sektoru. No, neovisno o tome što će ona utvrditi, u ovom trenutku mogu vam garantirati da neće Grad Šibenik preuzeti niti jednu jedinu kunu dugova NK Šibenika! Grad Šibenik ne bježi od obveza koje mu nameće zakon, a podsjećam da je odluku o preoblikovanju koje vodi Grad usvojilo Gradsko vijeće i kao takvu mi smo je morali provesti. Sve ovo dosad samo je prijenos virtualnog duga koji se pretvara u dionice, a kad sve to prođe, klub će biti trgovačko društvo i dijelit će sudbinu svih takvih društava sukladno zakonu. Naravno da nakon preoblikovanja od kluba očekujem da nađe čvrste izvore financiranja, najlogičnije bi bilo u vidu konkretnog vlasnika.

    Možete li biti konkretniji, pa pojasniti da li, kad kažete da Grad neće platiti niti kunu duga kluba znači da razmišljate da eventualni gotovinski dug prepustite novom dioničkom društvu?

    Samo ću ponoviti da će klub nakon preoblikovanja podlijegati svim pravilima kao i svako drugo trgovačko društvo. Priželjkivao bih da imamo prvoligaša i prvoklasan stadion za petnaestak tisuća gledatelja, koji će se u budućnosti vjerojatno i dogoditi. No, s obzirom na situaciju, mislim da je bolje da igramo još jednu sezonu treće lige koja je financijski manje zahtjevna, te da se klub posveti školovanju svoga kadra i rješavanju svega onoga što možemo nazvati negativnim naslijeđem koje je proizvod načina na koji je funkcionirao sport u čitavoj Hrvatskoj. Poruka je navijačima i građanima da se radi na tome da NK Šibenik iskoči u kvaliteti igrača, ali na način da više nikad ne bude opterećen pričama neplaćanja igrača, ili plaćanja kojekakvim sponzorima. Cilj je poslovanje napraviti transparentnim, a klub učiniti na ponos Šibenčanima.

    Hoće li činjenica što klub igra treću ligu utjecati na postupak preoblikovanja, s obzirom da nije praksa da se klubovi tog ranka preoblikuju?

    Neće. Mislim da je to možda i dobro jer će nam dati financijski predah da riješimo stečene probleme, a da se klub pozicionira, iz treće prijeđe u drugu ligu. Poslije ćemo vidjeti.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera...

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...

    NAJNOVIJE

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    Župan Marko Jelić nositelj liste koalicije ‘Odgovor sjevera i juga’ u devetoj izbornoj jedinici

    Stranka Akcija za promjene predstavila je u četvrtak programske točke koalicije s Agrarnom strankom te potpisala deklaraciju o predizbornoj i postizbornoj suradnji s Nezavisnom...