Nestručnost, politikanstvo, neartikuliranost, sve to razotkrila su previranja koja su se posljednjih tjedana pokrenula oko generalnog urbanističkog plana Šibenika. Zbog brojnih nelogičnosti i nepravilnosti taj planski dokument koji bi barem donekle trebao usmjeravati razvoj gradskog područja do 2017. godine, nije ni došao na dnevni red posljednje sjednice Gradskog vijeća Šibenika. Pobunio se HNS zbog zabrane gradnje na području Luke Šibenik, HDZ zbog neusklađenosti GUP-a sa županijskim planom. Neovisna udruga Loza upozorila je pak da je prostor bivše vojarne Palacin namijenjen Studiju energetike ucrtan kao područje visoke škole s Pastoralnim centrom. Međutim, sve te primjedbe stižu kasno. Javna rasprava odavno je prošla, a ako su primjedbe bile iznesene navrijeme, nadležni ured za prostorno uređenje Grada Šibenika očito ih nije prihvatio. Svoj obol raspravi odlučio je dati Damir Lasinović, predsjednik Komisije za prostorno uređenje Društva arhitekata Šibenik. On ističe kako su svi sudionici u ovom postupku vođeni svojim interesima, te da zato mora postojati nezavisna strukovna institucija otvorena javnosti koja će stvoriti temelje plana.
NEMA OBJEKTIVNOSTI
Grad koji nema Zavod za urbanizam ili slično tijelo, nije u stanju objektivno sagledati probleme i interese svoje zajednice i o tome se od strane Društva arhitekata Šibenik, tijekom stvaranja GUP–a Grada Šibenika neprestano govorilo, te se naglašavala potreba za hitnim formiranjem takve gradske institucije. Prema Lasinoviću, tu je korijen svih današnjih problema.
– Stručni uredi koje danas rade kroz Županiju i Grad su potpuno u službi aktualne politike, koja ih uostalom i financira – započinje Lasinović.
U nedostatku stručne gradske institucije, izrada plana se povjerava najpovoljnijem ponuđaču, Urbanističkom institutu Hrvatske te u kordinaciji sa stručnim gradskim službama započinje avantura.
– GUP koji smo mi u Društvu arhitekata Šibenik imali prilike vidjeti neposredno prije zadnje javne rasprave je bio potpuni promašaj. Svjedočio sam tad pozivu gradonačelnika dr. Županovića upućenog svim relevantnim strukama da se naprave prijedlozi čime bi se takav GUP nakon deset godina izrade kolilo-toliko priveo mogućoj provedbi. Nisam vidio nikakav dokument donesen od bilo koje stručne skupine osim Komisije za prostorne planove DAŠ–a – kaže Lasinović.
SEOSKA RASPRAVA
Ponovljena javna rasprava novog šibenskog GUP-a se može usporediti sa Brešanovim Hamletom u selu Mrduša donja, prisjeća se šibenski arhitekt.
Tri sata su stanovnici Zablaća raspravljali sa izrađivačem plana o položaju parcela u građevinskom području, a niti riječi nije bilo o razvoju grada.
– Razina rasprave nije imala veze s Gradom Šibenikom, niti je neposredni promatrač mogao zaključiti da se raspravlja o kapitalnom gradskom razvojnom dokumentu. Pa čak i izrađivač plana koji je na raspravu došao u potpuno defanzivnom položaju zbog niza propusta u izradi plana, otišao je potpuno zbunjen. Nigdje na toj raspravi nisam uočio želju, pa makar i pokušaj da se rasprave problemi o kojima se danas govori u Gradskom vijeću – kaže Lasinović.
Građanska svijest i zanimanje za razvoj grada tada su potpuno izostali. Puno se govorilo samo o generalnim stvarima – recimo o uređenju objekata i okućnica na području grada te o plaži Banj.
Od ponovljene javne rasprave do donošenja plana pred Gradsko vijeće Društvo arhitekata Šibenik nije više konzultirano, pa s konačnim prijedlogom plana ne možemo biti najsretniji, dodaje predsjednik Komisije za prostorno planiranje DAŠ-a.
– Opravdano ili neopravdano, nema golfa na Zablaću. Nema niti naznaka zapadnog širenja grada, pa čak je i nasip na vrhu poluotoka Kuline označen kao prirodna plaža što za budući hotel Šibenik sigurno nije dobro – nabraja uočene pogreške Damir Lasinović.
BEZ GUP-A NEMA INVESTICIJA?
No, isto tako zaključuje kako u trenutku kada je plan dobio sve suglasnosti, uključujući i resornog Ministarstva, te prošao sve procedure zasigurno najlošija opcija isti plan odbaciti i raditi po regulativi iz 1988 g. koja usprkos manjim izmjenama i dopunama predstavlja apsolutnu kočnicu razvoju grada, zaključuje Lasinović.
– U tom slučaju, a pogotovo sada kada RH ulazi u EU u gradu neće biti moguće pokrenuti investicije, naročito kvalitetnu revitalizaciju gradske jezgre koja se kroz strategiju razvoja percipira kao osnovni zamašnjak jer po današnjem GUP–u nije moguća izgradnja hotela, pansiona i ostalih nužnih sadržaja – ističe Lasinović.
Sadašnji prijedlog GUP-a nije najsretnije rješenje, ali jest najbolje u ovom trenutku za Grad Šibenik, bez obzira na 2017. i na planiranje zona koje će uvijek imati poklonike i protivnike. U protivnom hala koja se trenutno gradi na zapadnom ulazu u Njivice biti će i dalje primjer kako se gradi po zastarjelom dokumentu, preblizu ceste, previsoko, bez nogostupa, zelenila, javne rasvjete, biciklističke staze, nabraja Lasinović.
Svakako treba reći i to da je Tomislav Krajina, predsjednik Društva arhitekata Šibenik već upozoravao da postoje i drugi načini planiranja gradnje na gradskom području. Naime, Generalni urbanistički plan dokument je nižeg reda koji prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji iz 2007.godine više ne postoji. Prema istom zakonu, novi GUP-ovi se ne izrađuju, dok postojeći planovi vrijede do 2017.godine. No, kako se šibenske gradske vlasti njegovom izradom i donošenjem bave već deset godina i potrošeno je previše novca, nema smisla odustajati od njegova usvajanja.
