Ideje postoje, ali konkretni potezi još ne

Zašto Šibenik još nema Brešanove kazališne dane ili Dedićeve pjesničke večeri?

Zašto Šibenik nema kazališne dane Ive Brešana i pjesničke večeri Arsena Dedića? Pitanje je to koje smo postavili glavnim kulturnjacima ovoga grada, ponukani prijedlogom koji se proteklog petka mogao čuti na panel-raspravi o odnosu grada Šibenika i šibenskih književnika, o tome kako bi Šibenik trebao utemeljiti nagradu Arsena Dedića?

– Nije da se o Brešanu ne vodi briga, no mana njegovih drama je u tome što se radi o velikim ansambl-predstavama, a šibensko kazalište nema toliko glumaca. Postavljanje Brešanovih drama nama je izrazito skupo, i ne samo nama, nego i većim kazališnim ansamblima, jer za uprizorenje Brešana u prosjeku treba od 15 do 40 glumaca. Tako da Brešan ima iznimno malo komada koji se mogu postaviti s malim ansamblima – smatra Jakov Bilić, ravnatelj šibenskog Hrvatskog narodnog kazališta.

On napominje kako ideja da se utemelje ‘Dani Ive Brešana’ postoji otkada je Brešan preminuo.

– No nije dovoljno donijeti odluku. Trebaju se steći i uvjeti, prije svega financijski. ‘Brešanovi dani’ su sastavni dio mog ravnateljskog mandata. To se ima u vidu napraviti i to će se napraviti, a kako će oni izgledati u ovom trenutku je nezahvalno predviđati – rezimira Bilić.

Ravnatelj šibenskog kazališta podsjeća kako je kazalište prošle godine održalo simpozij o Brešanu i postavilo piščevu bistu, te u međuvremenu pokrenulo projekt Brešanove spomen-sobe koja bi, kako se nada, trebala biti realizirana sljedeće godine.

– Ove godine smo, u koprodukciji sa Splitskim ljetom trebali raditi Brešanovu predstavu ‘Arheološka iskapanja u selu Dilj’, ali nas je omela kriza s koronom. Što se tiče Arsena Dedića mi radimo već godinu i pol dana program na mjesečnoj bazi ‘Arsenov feral’, kojeg je što uživo, što ‘online’ pogledalo oko 15 tisuća ljudi – rekao je Bilić.

Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’, smatra kako se knjižnica ne bi trebala miješati u mogući projekt Brešanovih dana jer je to u ingerenciji kazališta. Što se pak tiče ideje da se utemelji nagrada Arsena Dedića, Lakić apsolutno podržava inicijativu.

– Ja sam sklon podržati inicijativu, ali nije na knjižnici da utemeljuje tu nagradu. Recimo ‘Kuća umjetnosti Arsen’ bi mogla tako nešto pokrenuti – mišljenja je Lakić.

O mogućnosti da šibenska knjižnica pokrene organizaciju pjesničkih večeri na Arsenov rođendan Lakić kaže kako mu se ideja čini prihvatljivom i da će je do sljedećeg ljeta knjižnica nastojati organizirati.

– Kada u okviru ‘Kuće umjetnosti Arsen’ dovršimo multifunkcionalnu dvoranu, koju planiramo otvoriti u proljeće iduće godine, sigurno ćemo uz raznovrstan program koncerata, izložba i kino-projekcija, organizirati i pjesničke večeri Arsena Dedića – najavila je Gorana Barišić-Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik.

Mirjana Žurić, pročelnica gradskog ureda za kulturu drži da takve projekte trebaju pripremiti kulturne ustanove poput šibenskog kazališta ili Gradske knjižnice. Napominje da do sada niti jedna od kulturnih institucija grada Šibenika nije podnijela uredu za kulturu dovršen projekt niti zatražila sredstva za njegovu provedbu.

– Mi ćemo podržati kulturne projekte, ali institucije su te koje ih trebaju predložiti. Znamo da je kazalište imalo ideje oko Brešana, ali onda oni to trebaju realizirati u okviru svojih planova i proračuna – rekla nam je Žurić.

 

Komentiraj

komentara
Komentari objavljeni pod određenim korisničkim imenom nisu stav uredništva ili izdavača, pa ne snosimo nikakvu odgovornost za štetu trećoj osobi.