Profesor Ivo Livaković evocira sjećanja na proslavu 900. obljetnice prvog spomena grada Šibenika. Iako u poodmaklim godinama i u invalidskim kolicima, još uvijek vitalnog intelekta, živahan u razgovoru, ispričao je za čitatelje Mihovila kako se 1966. i 1967. proslavila 900 obljetnica Šibenika, što je poticaj za proslavu jubilarne 950. Obljetnice. Hvala Vam, profesore!
Dogodine je (2016.) 950. obljetnica prvog spomena grada Šibenika. Vi ste bili jedan od organizatora 900. obljetnice koja se slavila 1966. god. Možete li nam ukratko reći, posebice onima koji tada nisu bili ni rođeni, kako se slavila ta slavna šibenska obljetnica?
Bila je to zaista veličanstvena proslava, zapravo obilježavanje tog, za Šibenik najznačajnijeg datuma u tisućljetnoj povijesti. Naglasak je bio na isticanju hrvatskog Šibenika bez obzira na politiku koja je tada bila rigidna i nije se odviše miješala u samo obilježavanje obljetnice. Ja sam uz Božu Dulibića i Slavu Grubišića i inicijator i glavni organizator i operativac. Sve što je tada napisano bilo je iz moga pera. Ja sam osobno komunicirao sa svim hrvatskim institucijama u Zagrebu, pa i u Beogradu. Skupio sam sve šibenske intelektualne ali i društveno političke snage i upregao ih u organizaciju tog velikog slavlja.
Zacrtani Program Obljetnice je predviđao 20 točaka koje su se trebale ostvariti 1966. I 1967.. godine. Koliko se planiranog realiziralo?
Da, program je bio opsežan i zahtjevan i zato smo ga planirali i najvećim dijelom ostvarili kroz dvije godine, 1966. I 1967. Od planiranog je ostvareno gotovo sve, dakako velikim dijelom je započelo i u daljnjih desetak godina i ostvareno svih 20 navedenih točaka plana i programa. Čak i više, jer se u tijeku realizacija dopunjavala.
Središnja proslava održala se 23. travnja 1966. Gdje je i tko u njoj sudjelovao?
Da, središnja proslava ( jedna od nekoliko ) se održala 23. travnja 1966., dakako u Šibeniku i kako je to bio početak proslave u njoj su sudjelovali brojni građani Šibenika i istaknuti dužnosnici i državnici iz Socijalističke Jugoslavije i SR Hrvatske.
Ime Šibenika, izvorno hrvatskog grada, prvi se put spomenulo u povijesnom dokumentu na Božić ( 25. XII. ) 1066. godine. O kojem i kakvom se dokumentu radi?
Šibenik se prvi put spominje u povijesti u ispravi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., pisanoj i potpisanoj u Šibeniku, 25. prosinca 1066., na Božić kad je u Šibeniku zasjedao Crkveni sabor na kojem su sudjelovali brojni biskupi.
Na jedan način slavio se rođendan grada Šibenika, a u Proslavi nije bilo govora ni o tom najvažnijem datumu njegova utemeljenja. Je li to zato što se „rodio„ na Božić i što su potpisnici te povelje s prvim spomenom Šibenika bili biskupi i kralj Petar Krešimir IV.?
Ne, u svim člancima i novinskim izvješćima je navedeno da se prvi put u povijesti ime Šibenik javlja u povelji kralja Petra Krešimira IV. baš na Božić i uz nazočnost biskupa našeg kraljevstva. (Zbornik o proslavi 900. obljetnice, str. 116.)
Cives pape Bonifacija VIII. iz 1298. god. i prvi spomen Šibenika 1066. god., što je značilo jedno a što drugo za Šibenik, Krešimirov grad?
1. svibnja 1298. je konačno, nakon stogodišnjeg traženja, papa Bonifacije VIII. uputio bulu kojom Šibeniku udjeljuje civitet (Šibenik dobiva time status slobodnog grada), dodjeljujući mu biskupa, kojim je činom utemeljena šibenska biskupija. Oba ova datuma, prvog spomena Šibenika, te bule o proglašenju slobodnim gradom, kao i ustanovljenje biskupije su izuzetno značajni za Šibenik.
Muzej grada Šibenika nekoliko godina nakon Proslave je izdao Šibenik: spomen zbornik o 900. obljetnici. Vi ste bili u redakcijskom odboru zajedno sa Slavom Grubišićem, Zlatkom Gunjačom, Antom Kalođerom i Silvestrom Škudarom. Spomen zbornik je vrijedno djelo! Bilo je u planu tiskanje drugog dijela Zbornika koji bi obuhvatio povijest Šibenika između dva rata i poraće. Zašto se odustalo, ili je bolje da nije to izdanje objavljeno s obzirom na ondašnju partijsku cenzuru?
Da, Zbornik je vrijedno djelo objavljeno i otisnuto sa zakašnjenjem od ravno 10 godina. (1976.) iz više razloga, ponajprije financijskih. Istina je da je bilo planirano tiskanje i drugog dijela (povijest između dva rata), sakupljeni su gotovo svi programom planirani tekstovi, no ne i svi. Odabrani autori tekstova nisu ih na vrijeme dostavili, pa smo tiskanje toga dijela ostavili za „bolja vremena„ , dijelom i zbog ondašnje „partijske cenzure„.
Kao što rekoh, dogodine je 950. obljetnica prvog spomena grada Šibenika. Što je potrebno učiniti, da li je kasno za velika djela ?
950. obljetnicu 2016. godine bi trebalo obilježiti. Dakao, skromnije od onog velikog jubileja 1966. i 1967. god. Naravno da bi pripreme za proslavu trebalo odmah započeti.
U demokratskom Šibeniku i slobodnoj državi Hrvatskoj bilo bi poželjno da se u proslavi 950. obljetnice udruže Grad i Biskupija jer se u tom povijesnom spomenu dotiču i sjedinjuju.
Danas u demokratskom i slobodnom Šibeniku i državi Hrvatskoj nužno je da se u proslavi 950. obljetnice udruže grad Šibenik i šibenska biskupija jer se zaista u povijesnom spominjanju Šibenika „dotiču i sjedinjuju„. Rado ću se pridružiti savjetima i prijedlozima, onoliko koliko mi moja invalidnost omogući.
RAZGOVOR VODIO: don Stipe Perkov
Objavljeno u “Mihovil – glasilo za vjeru i kulturu Šibenske biskupije”
