" "
Više

    " "

    Tijelovo

     

    Danas s radošću u dušama slavimo blagdan Tijelova (latinski Corpus Christi). Spominjemo se ustanovljenja Euharistije na Veliki četvrtak, pričesti, sakramenta tijela i krvi Kristove, kao uspomenu na posljednju Kristovu večeru. Ta se svetkovina pojavila u XIII. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo proširila se u XIV. stoljeću. Augustinska redovnica, sveta Julijana iz samostana kod Liégea u Belgiji, imala je viđenje punog mjeseca, na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana, kojim bi se častio Presveti oltarski sakrament. Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njeni suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavio je 1264. bulu, kojom je blagdan Euharistije proširio na cijelu Crkvu.

    Puni naziv tog blagdana je Presveto Tijelo i Krv Kristova. Tim blagdanom želimo obnoviti svoju vjeru u osobu Isusa Krista, Bogočovjeka, koji je u određenom povijesnom času kao jedinorođeni Sin Božji postao povijesnom osobom. To je tajna njegova utjelovljenja. Bog je postao čovjekom, jedan od nas, s konkretnim tijelom, a u njegovim žilama teče ljudska krv. “U svemu jednak, osim u grijehu,” kao što je rekao sveti Pavao.

    Na današnji se blagdan sjećamo kao je Bog uzeo ljudsko tijelo da bi postao čovjekom. U Isusu je Bog svima nama dohvatljiv i blizak. Tajnu svojega utjelovljenja utkao je Isus na svojoj posljednjoj večeri u znakove kruha i vina, koji snagom njegove riječi postaju Tijelo i Krv Kristova, dakle sakrament euharistije, dar pričesti, hrana i piće. Posebno su pritom naglašeni neki elementi tog sakramenta: kruh u obliku hostije, koji se pokazuje kod podizanja; kalež s vinom koji se isto tako pokazuje vjernicima kao znak i dar.

    Tijelovo želi osobito naglasiti istinu da je Isus pravi čovjek i pravi Bog, a kao čovjek da ima tijelo kao i mi. To je dar Kristova predanog tijela, dar njegove prolivene krvi, to je dar njegove neizrecive ljubavi za svakog od nas osobno. Presvetom Tijelu Isusovom i Predragocjenoj Krvi Kristovoj posvećena su mnoga naselja, župe i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Sopot, Zagreb-Kozari Bok, Zagreb-Mošćenička, Trešnjevka, Zagreb-Tuškanac, samostanska kapela Klanjateljica Krvi Kristove, Petrovina kod Jastrebarskog, Ludbreg, Kučiće kod Omiša).

     

     

    Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli. Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV – naslov joj je »Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta« – papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu.

    Teološki razlozi uspostave Tijelova mnogo su dublji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina nakon čega je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se potvrđivala vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

    Prva tijelovska procesija u Kolnu

    Prva tijelovska procesija u Kölnu

    Jedan od prepoznatljivih vanjskih obilježja Tijelova je procesija.

    Na samom početku Tijelovo nije bilo povezano s procesijom. No, ubrzo je procesija postala sastavnim dijelom blagdana, i to najprije u Njemačkoj, točnije u Kölnu. U Rimu je uvedena sredinom 14. stoljeća. Kasnije se tijekom 15. stoljeća razvio običaj četiriju postaja, s čitanjem četiriju evanđelja, s molitvom i blagoslovom na sve četiri strane svijeta. Molilo se za opći napredak, za zaštitu od zala, nepogoda, pogibelji. U tijelovsku procesiju uključili su se razni slojevi društva. Blagdan je postupno dobivao na sve većoj društvenoj, pa i političkoj važnosti. Slavio se vrlo glasno i svečano.

    Crkva se u procesiji iskazuje kao hodočasnički Božji narod; vjernik koji se uključuje u procesiju svjedoči vjeru u nebesku domovinu, i ističe nebeski Jeruzalem kao svoj konačni cilj. Tijelovska procesija ima značenje da se pokaže kako euharistijsko otajstvo treba prožeti cijelu javnost te je usmjerena preobrazbi svijeta.

    Ona ima i poruku da euharistija spada u središte svijeta; ona je sakrament solidarnosti, jedinstva, ljubavi i mira; škola dijaloga i međusobnog poštovanja. Kada kršćani izlaze s Presvetim oltarskim sakramentom na ulice i trgove svoga grada hoće zapravo reći kako cijeli svoj život žele euharistijski osmisliti.

    Izvor: zupajastrebarsko.hr

    FOTO: sibenska-biskupija.hr

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Deratizacija na području Općine Rogoznica počinje 3. travnja

    Iz tvrtke AS-EKO najavili su da će provesti preventivnu sistematsku deratizaciju javnih površina na području Općine Rogoznica u razdoblju od 3. do 5 travnja....

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    NAJNOVIJE

    Deratizacija na području Općine Rogoznica počinje 3. travnja

    Iz tvrtke AS-EKO najavili su da će provesti preventivnu sistematsku deratizaciju javnih površina na području Općine Rogoznica u razdoblju od 3. do 5 travnja....

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...