" "
Više

    " "

    Otkrivanje Burnuma

    Rimski novac iz Burnuma: Aureus, denar i kvinar…

     

    Pojava novca kao platežnog sredstva u svakodnevnoj razmjeni dobara na prostoru aglomeracije Burnum kolidira s dolaskom rimskih vojnih postrojbi i uspostavljanjem trajnog vojnog logora, u kojemu je u 1. st. poslije Krista boravila posada koju je činila legijska postrojba sa svojim pomoćnim jedinicama.

    Naime, vojnici su morali dobivati stalnu plaću, što znači da su u Burnum kontinuirano dolazile pošiljke novca za njih, koji su onda trošili za osobne potrebe koje nisu bile pokrivene redovitim vojničkim sljedovanjem. U to doba glavna nominala bio je denar (denarius). Zbog čistoće srebra iz kojega su kovane i postojane težine, srebrne su kovanice dugo bile u optjecaju. To je razlog zbog kojega je u kompaktnom kulturnom sloju na sjeveroistočnoj periferiji vojnog logora, nastalom niveliranjem i nasipanjem terena radi gradnje amfiteatra, pronađeno desetak denara i kvinara (quinarius) (koji su vrijedili pola denara) iskovanih krajem 2. i u 1. st. prije Krista.

    Zlatni novac (aureus), koji su Rimljani u većoj količini kovali tek od kraja Republike (njegovo redovito kovanje uveo je August, a nastavili redom i ostali carevi), nije bio u svakodnevnom optjecaju. Naime, zbog velike vrijednosti (25 denara), više je bio obračunska jedinica kod većih transakcija ili osobna dragocjenost koja se čuvala nego platežno sredstvo koje se koristilo u svakodnevnom prometu. Zato kao posebnost treba izdvojiti aureus cara Augusta (kovan 19. – 18. pr. Kr.) pronađen u sloju ispred južnog ulaza u amfiteatar. August je uveo kovanje brončanog/bakrenog novca, osnovna nominala bio je as, koji je vrijedio šesnaestinu denara. Od posebne brončane legure, slitine bakra i cinka, mjedi (orichalcum), koju su Rimljani držali vrjednijom od bronce i bakra, kovane su veće nominale, tj. sestercij (sestertius), koji je vrijedio četiri asa, i dupondij (dupondius), vrijedan dva asa. Najmanja brončana nominala bio je kvadrans (quadrans), koji je vrijedio četvrtinu asa.

    U rimsko doba postojao je problem nedostatka sitnoga novca u optjecaju, odnosno onoga novca kod kojega je trošak kovanja premašivao njegovu stvarnu vrijednost. Taj su problem Rimljani rješavali jednostavno: lomili su veće nominale i dobivali sitniš. Tijekom istraživanja na prostoru amfiteatra pronađeno je nekoliko primjeraka brončanih asa slomljenih na pola, a potom i na četvrtinu, da bi se dobile odgovarajuće vrijednosti za semis (semis), koji je vrijedio pola asa, i kvadrans, koji je vrijedio četvrtinu asa.

    Navedene brončane nominale pronađene su tijekom arheoloških istraživanja na prostoru amfiteatra i vojnog vježbališta. Pritom je iznimno važno naglasiti da su svi primjerci brončanog novca pronađeni u kulturnom sloju kovani u razdoblju od Augusta do Klaudija, dakle, na temelju nalaza novca, početak gradnje amfiteatra i vojnog vježbališta u Burnumu može se datirati u početak vladavine cara Klaudija (u 42. godinu ili neposredno nakon nje).

    Primjerci novca iz kasnijeg carskog razdoblja i dominata rijetki su, a budući da su nađeni pri površini, tj. u plitkom sloju koji je s vremenom nastao iznad izvorne površine za hodanje, ne mogu biti relevantni kod određivanja kronologije gradnje amfiteatra. Najmlađi pronađeni novac jest follis, koji su početkom 4. st. kovali carevi Dioklecijan, Galerije i Konstantin, ali nema dvojbe da će se u budućim arheološkim istraživanjima pronaći još mnoštvo kovanica koje će znatno upotpuniti repertoar rimskoga novca i naša saznanja o njegovoj upotrebi na prostoru legijskog vojnog logora i aglomeracije Burnum tijekom stoljeća.

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    U našoj izbornoj jedinici lokalni HDZ-ovci dobili četiri...

    Poznato je kako izgleda lista HDZ-a i za IX. izbornu jedinicu. Kandidati iz Šibensko-kninske županije dobili su na njoj četiri mjesta, jer po ključu...

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana...

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...

    NAJNOVIJE

    U našoj izbornoj jedinici lokalni HDZ-ovci dobili četiri mjesta. Zekanović je sedmi, a Burić 14.

    Poznato je kako izgleda lista HDZ-a i za IX. izbornu jedinicu. Kandidati iz Šibensko-kninske županije dobili su na njoj četiri mjesta, jer po ključu...

    Grad donirao uskrsne pogače korisnicima Pučke kuhinje

    Zaposlenike Caritasa Šibenske biskupije posjetio je danas, uoči Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, zamjenik šibenskog gradonačelnika Danijel Mileta sa  suradnicima. Tom prilikom Miljenku Jukiću, zamjeniku...

    Funcuti spremaju zanimljivu proslavu 41. rođendana: ‘Tri dana druženja i zabave’

    Nakon prošlogodišnje spektakularne proslave 40. rođendana, Udruga navijača Šibenski Funcuti i ove godine sprema zanimljivu proslavu svog dana. Naime, povodom  41. rođendana  organizira malonogometni...

    Grad Šibenik potvrdio prestižni certifikat ‘Grad za mlade’

    Grad Šibenik i u narednom razdoblju nosit će prestižni certifikat 'Grad za mlade'. Naime, Povjerenstvo za dodjelu certifikata 'Grad za mlade' nedavno je završilo...