‘Ivan Klarić je napisao sjajan esej o biti poezije Arsena Dedića s kontekstom da bi trebalo utemeljiti nagradu Arsen Dedić. A ja ističem da ta nagrada ne bi smjela biti utemeljena nigdje izvan Šibenika, da nitko drugi ne bi imao pravo dodjeljivati tu nagradu’, predložio je pisac i redatelj Pero Mioč na panel raspravi ‘Odnos grada i književnosti’, održanoj u petak u Gradskoj knjižnici ‘Juraj Šižgorić’.
Pored Mioča u raspravi su sudjelovali profesori književnosti Dijana Mikšić Labura i Ivan J. Bošković koji su istaknuli snažnu povijesnu i suvremenu povezanost šibenskih pisaca i kulturnog identiteta grada Šibenika.
– Grad je puno više nego zbir svojih građevina. U tome smislu kada se govori o gradu onda se ne govori o građevinama i arhitekturi nego o onome duhu koji je utemeljen unutar književne riječi i koji omogućuje da grad traje. Šibenik je velik, puno veći od svoji pedeset tisuća stanovnika, po svojim umjetnicima i piscima, po duhu koji je iznikao s ovih ulica i kala. U tome smislu bilo bi dobro napraviti leksikon šibenskih pisaca i njihovih djela – istaknuo je Bošković.
Dijana Mikšić Labura primijetila je da su se šibenski pisci tematski vraćali Šibeniku osobito u kriznim razdobljima, kako kroz povijest tako i u novija vremena navodeći kao uzorite romane ‘Katedralu’ Ive Brešana, ‘Arkanu Fausta Vrančića’ Omera Raka i ‘Zavjet’ Orijane Koloper.
U živoj diskusiji mogli su se čuti različiti prijedlozi poput toga kako bi šibenska gradska knjižnica trebala organizirati permanentnu radionicu šibenskog starog jezika koji polako izumire.
