Od preranog odlaska Milivoja Zenića, knjižničara i kulturnog povjesničara te dugogodišnjeg ravnatelja Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ u Šibeniku prošlo je 12 godina. Tim povodom, danas, 20. studenoga u 12 sati u Knjižnici, o njemu će govoriti njegovi kolege i prijatelji. Među njima bit će Ivana Prijatelj Pavičić, profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Edita Bačić, knjižničarska savjetnica, koja je do umirovljenja godinama vodila knjižnicu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, i Marinko Šišak, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Skradinu, do umirovljenja djelatnik Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Milivoj Zenić rodio se u Šibeniku 14. kolovoza 1953. godine. Diplomiravši u Zagrebu na Filozofskom fakultetu, vratio se u Šibenik, gdje je od 1979. radio u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić, desetljećima kao njezin legendarni ravnatelj. Bio je sanjar Šibenika kao grada što ima ljudsku mjeru, svakako strateg njegova kulturnog razvoja.
Napisao je više radova o knjižničarstvu i o kulturnoj povijesti, bio suradnik lokalnih glasila, pa i Matičine Hrvatske revije. Bio je scenarist dokumentarnog filma Šibenski trudi, producent filma Rota koji se bavi šibenskim renesansnim bakrorescem i kartografom Martinom Kolonićem Rotom.
Godine 1997. Milivoj Zenić odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski primio je 2010. godine u znak priznanja za zasluge u unapređenju knjižničarske struke u Hrvatskoj.
– Zenić je obilježio suvremeno razdoblje gradske knjižnice, a kruna njegova knjižničarskog rada bila je useljenje knjižnice u obnovljeni prostor Vitićeve zgrade na Poljani. To je jedan od ključnih događaja koji će trajno ostati zapisan u povijesti grada s početka 21. stoljeća. U samom susjedstvu knjižnice samostana svetog Frane, srednjovjekovnog hrama šibenske knjige. Uz to, zreli Zenić Šibeniku je dao dva kapitalna naslova – ‘U pohvalu od grada Šibenika: pisana riječ od najstarijih vremena do danas’ te ‘Stari Šibenik: kalama, skalama i butama’ – zapisao je Ivica Poljičak, sociolog i kroničar Šibenika.
Otisci su to, piše Poljičak, u prostoru i vremenu koji ostavljaju tragove i jačaju šibenski identitet, u vremenima koja su sklonija globalizmu negoli pojedinačnim i zavičajnim pričama…
– Da je moguć vremeplov kojim bi malo šetali od prošlosti do budućnosti, da je moguće da don Krsto piše novu ‘Galeriju uglednih Šibenčana’ siguran sam da bi Zenić u njoj zauzeo istaknuto mjesto. Zasluženo u svakom pogledu – zaključuje Poljičak.
