Povodom Međunarodnog dana arhiva, Državni arhiv u Šibeniku i Hrvatski državni arhiv organizirali su izložbu „Pogreb Stjepana Radića kamerama zagrebačkih fotografa“ u Izložbenom prostoru Muzeja grada Šibenika (ulaz s obale).
Na izloženim fotografijama predstavljen je Radićev pogreb pogledom zagrebačkih fotografa i fotoamatera Antonije Kulčara (atelje Tonka), Ljudevita Griesbacha, Rudolfa Firšta, Gjorgia Gruzinceva, Vinka Neugebauera i Mirka Sagraka.
– Državni arhiv u Šibeniku je odlučio prezentirati pogreb Stjepana Radića, a kada govorimo o atentatu na ovu istaknutu hrvatsku ličnost, govorimo o jednom od najznačajnijih tragičnih događaja u hrvatskoj povijesti – rekao je na otvorenju izložbe Gojko Lambaša, ravnatelj Muzeja Grada Šibenika.
Stjepan Radić bio je hrvatski političar, književnik , publicist i prevoditelj, prvi hrvatski politolog sa svjedodžbom i jedna od najvažnijih ličnosti hrvatske povijesti.
U lipnju 1928. godine izvršen je atentat na zastupnike HSS-a, Stjepana Radića, Pavla Radića, Đuru Basarička, Ivana Pernara i Ivana Granđu u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije . Atentator je bio Puniša Račić, član Radikalne stranke.
Kao da je predvidio taj događaj, Radić je pred sam odlazak u Skupštinu izjavio: Mogu me ubiti, ali moj duh neće. Preminuo je 8. kolovoza 1928. od posljedica ranjavanja, a njegovo tijelo je položeno na odar u Hrvatskom seljačkom domu u Zagrebu , na Zrinjevcu, gdje je bio četiri dana kako bi mu narod mogao odati počast. Pokopan je 12. kolovoza na zagrebačkom groblju Mirogoj, a sprovodu je nazočilo oko 100 tisuća ljudi.
Međunarodni dan arhiva obilježava se od 2008. godine na svjetskoj razinu, u Hrvatskoj od 2009. Hrvatska arhivska zajednica obilježavanjem ovog dana želi potaknuti i razviti svijest javnosti o arhivskom gradivu kao spomeničkom blagu.
Hrvatski arhivi u povodu Međunarodnog dan arhiva priređuju izložbe, organiziraju predavanja, radionice, promocije knjiga, stručne skupove i druge promotivne događaje – kako u arhivima, tako i u drugim ustanovama – promičući na taj način multikulturni pristup nacionalnoj povijesti i kulturi, a ponajviše svjedoče o važnosti zaštite pisane kulturne baštine.
– Iako je početna ideja bila postaviti izložbu hrvatske ratne luke, ipak je došlo do promjene plana te smo odabrali jedan bitan događaj iz perioda nakon Prvog svjetskog rata – pogreb Stjepana Radića. Izložba je nastala 2012. godine, gdje je tim fotografa pripremio izbor fotografija iz zbirke koja sadrži 132 ukupno, a koju je moguće vidjeti ovdje na televizorima. Isto tako, posjetitelji će imati priliku vidjeti film iz 1928. godine koji nam je ustupila Hrvatska kinoteka, a koji prikazuje pogreb Stjepana Radića. Radić je bio ikona za borbu za slobodu hrvatskoga naroda, a ove fotografije prikazuju koliko je bio blizak narodu jer njegov sprovod je pohodilo stotinu tisuća ljudi. Fotografija je dokument vremena koji nam omogućava subjektivno viđenje, ali u novo vrijeme je i podložna raznim manipulacijama kao što je photoshop – rekla je ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku, Nataša Mučalo.
Ravnatelj Muzeja nas je podsjetio da je otvaranju prvog muzejskog postava nazočio sam Stjepan Radić 20. prosinca 1925. godine u Muzeju kralja Tomislava koji je otvorio Don Krsto Stošić.
