Ovog utorka, 28. travnja, multimedijalna dvorana Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ u Šibeniku ugostila je sve zainteresirane koji su htjeli poslušati još jedno predavanje dr. sc.Jadrana Kale, dipl. etnologa na temu suhozida, a u organizaciji LAG More 249.
Predavanje pod nazivom ‘Razvojna baština:suhozidi šibenskog kraja pred 4. suhozidarske gradionice svibanjskih subota i uvođenje europskih poticaja za obnovu suhozida’ uvertira je ono što tek slijedi, a riječ je o, kako sam naziv sugerira, novom ciklusu radionica na području Srime, te o inicijativi Ministarstva poljoprivrede u smjeru Europske unije.
0,74 EURA PO METRU ZA OBNOVU SUHOZIDA
-Kroz idući mjesec, dva iz Bruxellesa očekuje se odgovor na program Ministarstva poljoprivrede i tu je po prvi put predviđen poticaj za obnovu suhozida po dužnom metru i to je jedna nova situacija koja će sigurno polučiti dosta interesa za ove teme i radionice- uvjeren je Kale. Govoreći o poticajima, isto otvara nekoliko važnih pitanja koje će trebati riješiti prije dodjele poticaja. Naime, pita se Kale – vrijede li svi suhozidi jednako kad se zna da ne postoje dva ista suhozida, a svima bi se trebao dodijeliti 0,74 Eura po metru suhozida?!
Nadalje, postavlja se pitanje izvorišnog mjesta suhozida, gdje točno jedan suhozid počinje da bi ga se otud mjerilo, obnavljalo… Također, tu je problem zaštitnog statusa – zaštititi ovaj povijesni zid građen bez upotrebe veziva kao građevinu, kulturni krajolik ili nematerijalnu kulturnu baštinu?! Svaki od pojmova za sobom vuče drugu definiciju, drugačiji pristup i zakone ponašanja.
KATEDRALA KAO POSEBNA VRSTA SUHOZIDNE GRADNJE
– Suhozidi su značajni utoliko što u primorskoj Hrvatskoj tvore najočitije kulturno lice obale, to je najšire djelo ljudskih ruku, skoro da bi ga se moglo vidjeti iz svemira. To je najveće kulturno dobro koje se može raspostrijeti uopće i u tom smislu to je neobično djelo – uvjeren je dr.sc. Kale. U tom smjeru, pak, dodajmo da su i slave egipatske piramide primjer suhozida, a istom bi se mogla nazvati i šibenska katedrala sv. Jakova koja je ipak, navodi etnolog, nešto posebnije vrste pa je ne nazivamo ni suhozidom ni bunjom, makar je Kale uvjeren da je ideja o načinu gradnje katedrale nastala iz promatranja načina gradnja bunja kakve susrećemo na području Šibensko – kninske županije.
Prvenstveno to vrijedi za šibensku okolicu, napose otoke, te će taj dio Kale nazvati carstvom suhozida. Kad smo kod šibenske okolice i otoke te suhozida koji ih krase spomenimo da upravo glasoviti fotograf Ivo Pervan potpisuje katalog fotografija pod nazivom ‘Kameni rukopis dalmatinskih vinograda’ koji je svojevremeno poslan tajnici UNESCO-a s namjerom da se isti primjereno zaštite, odnosno uvrste na popis svjetske baštine.
Zasad, suhozidi na području Šibenika te šire i dalje okolice prepuštene su vrijednim rukama baštinika predvođenih u prvom redu dr.sc. Jadranu Kali i njegovim subotnjim radionicama na suhozidima na području Srime iza Šibenskog mosta. Ta je mreža suhozida donekle i prepoznata pa u županijskom prostornom planu postoji namjera, kaže nam Kale, da se taj dio obale proglasi kulturnim krajolikom.
CIVILNE INICIJATIVE OD VELIKE VAŽNOSTI
-Za takav posao treba napraviti pripremni elaborat, a kulturni krajolik imati status kulturnog dobra od strane Ministarstva kulture RH i za takav posao treba popisati što taj krajolik sve sadrži. U ovom trenutku važno je da kad dođe investitor na Vodenu jamu hoće li se on uklopiti, hoće li biti u dosluhu s okolinom i to je ono što će biti presudno što će se s tim kulturnim krajolikom događati – navodi etnolog.
Odnosno, u očuvanju suhozida i pripadajućih bunja od velikog značaja su civilne inicijative što se pokazalo na primjeru istarskih kužuna. S druge strane, kulturno – povijesno blago kakvo jesu suhozidi makar nastali iz potrebe danas su i inspiracija i sredstvo umjetničkog izražavanja.
KRAJOBRAZNA UMJETNOST
-Postoji niz ljudi čak profesionalaca koji rade umjetnička djela. U jednoj knjižari vidio sam da su napravili bunju od knjiga, lukove i pune sfere koje se drže bez imalo veziva. Tako da to više nije samo landart Bašićevih memorijalnih križeva na Kornatu nego to postoja neka vrsta krajobrazne umjetnosti i u tom smislu suhozid je danas zanimljiv – zaključuje šibenski etnolog.
